Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac poručio je da će dosljedno slijediti jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih ciljeva BiH – članstvo u EU, uključujući puno uvažavanje ustavnih nadležnosti RS, FBiH i Brčko distrikta.
“Moja prva zvanična posjeta Briselu nije bila slučajna. Smatram da Brisel jeste mjesto gdje treba razgovarati o određenim pitanjima od interesa za BiH i oba njena entiteta. Iz tog razloga sam se i odlučio da moja prva inostrana posjeta bude sjedištu EU jer tu i postoji potreba da razgovaramo o našim prioritetima”, rekao je Košarac.
Govoreći o sastanku sa evropskim komesarom za trgovinu Filom Hoganom, sa kojim je razgovarao o zaštitnim mjerama EU na uvoz proizvoda od čelika, Košarac je istakao da je to bila dobra prilika da iznese bazične stavove i težnju BiH ka definitivnom članstvu u EU, kao i želju institucija u BiH da ispune uslove za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO).
“To je, takođe, bila prilika da jasno kažemo da zaštitne mjere koje je uvela EU za uvoz čelika nanose štetu našim privrednicima u BiH. Smatrao sam veoma korisnim da razgovaram sa komesarom Hoganom da bi ukazao na štetne posljedice po privredu BiH, a prije svega to se odnosi na Rudnik ‘Ljubija’, ‘Željeznice Republike Srpske’, ‘Željeznice FBiH’, ‘Mital Zenica’…”, navodi Košarac.
On kaže da ga raduje što je, uprkos zaštitnim mjerama EU, čija je revizija bila planirana tek naredne godine u maju, snagom argumenata koje je BiH iznijela zajedno sa još nekim zemljama regiona, Hogan odlučio da proces revizije otvori već od februara do marta ove godine, a sve s ciljem da se domaćim privrednicima omogući nesmetan izvoz čelika na tržište EU.
Košarac najavljuje da će u narednim danima veoma intenzivno raditi sa resornim entitetskim ministarstvima s ciljem pripreme što bolje argumentacije za reviziju i donošenje odluke EU kojom bi sve zemlje zapadnog Balkana mogle da dobiju povoljniji položaj.
Rezimirajući utiske sa sastanka sa glavnim direktorom Glavne uprave Evropske komisije za energetiku Ditom Jul Jorgensen i otvorenog razgovora o problemu izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, Košarac je istakao da je najvažnija zaštita građana.
“U tom kontekstu smo i posmatrali aktivnost Hrvatske na utvrđivanju tačne lokacije na Trgovskoj gori za odlaganje nuklearnog otpada, što bi stvorilo problem za stanovništvo sedam opština u BiH u slivu rijeke Une. Odlučan sam da to pitanje, u skladu sa našim kompetencijama i ustavnim nadležnostima, artikulišemo i da ga otvaramo mnogo hrabrije nego do sada”, naglasio je Košarac.
On je dodao da mu je žao što Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa nije u prethodnom periodu bilo agilnije u tom smislu, te istakao da je od svojih saradnika već zatražio punu mobilnost u narednim koracima.
Košarac je podsjetio i na nedavno održane sastanke sa entitetskim ministrima, na kojima je jasno izražen stav da su svi nivoi vlasti u BiH opredijeljeni da nastave sa aktivnostima kako bi se došlo do odluke da Hrvatska odustane od stvaranja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, koje bi moglo da dovede do ekološke katastrofe.
“Mobilisao sam sve relevantne strukture u BiH, poput Agencije za nuklearnu bezbjednost BiH, kao i Klub zelenih u parlamentima, od koga sam dobio apsolutnu podršku. U narednim danima imaćemo radni sastanak na kojem ćemo proći kroz sve aspekte ovog problema i donijeti zaključke prema Savjetu ministara i drugim relevantnim institucijama i organizacijama”, kaže Košarac.
On dodaje da je iskoristio priliku da i u Direktoratu za životnu sredinu u Briselu govori o ovom pitanju i zatraži pomoć evropskih zvaničnika u vezi sa problemom izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
“Iako je Hrvatska član EU, do sada nismo kod zvaničnog Zagreba uočili razumijevanje za dijalog sa BiH u vezi sa tim i tražili smo da se u potpunosti sprovedu elementi Espo konvencije (Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu). Pri tome, mi i dalje insistiramo na razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom”, navodi ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
On je napomenuo da je u Briselu dobio uvjeravanja da će evropski Direktorat za životnu sredinu kontaktirati hrvatsku stranu i pozvati je da tretira elemente Espo konvencije, kao i da će prenijeti želju BiH da i dalje razvija dobre bilateralne odnose i dijalog koji bi trebalo da dovede do rješenja prihvatljivog za obje strane.
Košarac kaže da je mnogo informacija dobio o sličnim problemima između Slovenije i Italije, zbog čega će BiH angažovati eksperte koji su bili uključeni u rješavanje tog problema, a sve s ciljem sprečavanja izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori i zaštite života i zdravlja građana u BiH.
Govoreći o spoljnoj trgovini i zaštiti domaće proizvodnje u BiH, s obzirom na to da dosadašnji pokušaji nisu dali veće rezultate, a značajna su i ograničenja tog procesa iz EU, Košarac ističe da je domaće proizvođače moguće zaštititi ako se poštuju međunarodni ugovori, s jedne strane, i, s druge, ako se omogući da roba domaćih proizvođača ne čeka dugo na graničnim prelazima, odnosno carinskim terminalima, kao što je to, nažalost, slučaj godinama.
On dodaje da, istovremeno, uvoz strane robe u BiH nema tu vrstu prepreka ili ograničenja.
On pojašnjava da dosadašnja praksa predsjedavanja Cefti podrazumijeva preuzimanje aktivnosti iz prethodnog perioda i dodaje da će BiH u ovoj godini predsjedavanja raditi na institucionalnom razvoju Cefte, kao i na usvajanju dodatnog protokola sedam, koji se odnosi na način rješavanja sporova u svih sedam zemalja članica Cefte.
“Već sada na tom planu postoje određeni problemi i smatram da je naša uloga da razriješimo nesuglasice i nepovoljne odluke nekih privremenih institucija nekih zemalja koje nanose štetne posljedice po privredu BiH. Svjesni smo činjenice da odlučivanja u Cefti nema bez konsenzusa i saglasnosti svih strana, ali mislim da ima dovoljno vremena da u ovoj godini otvorimo dijalog o svim spornim pitanjima s ciljem pronalaženja adekvatnih rješenja”, poručio je Košarac.
Prema njegovim riječima, koncept Cefte nije prevaziđen i predstavlja dobar okvir za spoljnotrgovinsko poslovanje privrede BiH, koji sada samo treba nadograđivati.
On kao jedan od oblika te nadogradnje vidi ideju “malog Šengena”, o čemu je razgovarao u Komitetu za proširenje EU, gdje se uvjerio u spremnost za podršku tom projektu ukoliko bude prihvatljiv za sve zemlje zapadnog Balkana.
Navodeći da žali što ta koordinacija nije postojala u prethodnim godinama, Košarac je rekao da je taj model sada usvojen i da se mora razviti unutrašnji dijalog kada je riječ o Cefti i zastupanju privrede BiH, odnosno Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta.
Govoreći o značaju ruskog tržišta za BiH, Košarac je istakao da je ono veoma značajno za cjelokupnu privredu u BiH, koja sa Rusijom ima veoma dobre bilateralne odnose, kao i privrednu saradnju koja omogućava domaćim poljoprivrednicima da već izvoze voće i povrće u Rusku Federaciju.
“Nedavno smo informisani da je ruski fitosanitarni inspektorat odobrio uvoz presadnica i sadnica iz BiH, što je za naše ljude koji se bave tom djelatnošću veoma značajno i otvara nove mogućnosti za još intenzivniju saradnju sa ruskim partnerima. Već imamo saglasnost za izvoz oko dva miliona presadnica paradajza i paprike i oko 1,2 miliona sadnica jabuke i kruške. To je dobar osnov za nastavak solidne privredne saradnje BiH i Rusije”, navodi Košarac i dodaje da je sa ruskim ambasadorom Petrom Ivancovom razgovarao o potrebi osnivanja radne grupe za poljoprivredu između BiH i Rusije.
Govoreći o djelovanju ministarstva na čijem je čelu, Košarac je podsjetio da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ima koordinišuću ulogu i istakao da sva kretanja u njegovim resorima treba da budu na realnoj osnovi.
Prema njegovim riječima, svaka strategija u BiH trebalo bi da bude kumulativni zbir strategija i planova entiteta i Brčko distrikta i, ukoliko to uspije, ne treba sumnjati u mnogo efikasniji zajednički rad svih na planu ispunjavanja obaveza BiH, posebno evropskih direktiva.
Takođe, dodao je on, za poljopoprivredu u BiH veoma je značajno postizanje mobilnosti za korištenje IPARD sredstava iz EU kako bi moglo doći do bržeg razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje, uključujući i podsticajne mjere entitetskih resornih ministarstava.
On naglašava da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ne može i neće biti centralni organ koji je nadređen entitetskim ministarstvima i to neće biti politika ovog ministarstva dok god je on na njegovom čelu.
Govoreći o saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom (STK) BiH, Košarac pojašnjava da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dužno da prati sprovođenje Zakona o STK BiH, kao što je nadležno i za primjenu Zakona o spoljnotrgovinskom prometu oružja, municije, vojne opreme i proizvoda dvostruke namjene.
“Prema Zakonu o STK BiH odnosićemo se vrlo sofisticirano, budući da je STK nevladina organizacija, ali sa javnim ovlaštenjima.
Na pitanje koliko je BiH, zaista, blizu prijema u STO, Košarac podsjeća da proces pristupanja BiH traje još od 1999. godine, a da je BiH sada došla u fazu da treba da sklopi određeni bilateralni sporazum i donese odluku o kvalitetu naftnih tečnih derivata, što je veoma obiman posao u kojem postoje različiti interesi.
(Srna)
