Novom metodologijom za proširenje, koja je danas predstavljena u Evropskoj komisiji, biće moguće ubrzati pretpristupne pregovore sa zemljama zapadnog Balkana za šest do osam puta, ali, isto tako, i značajno ih usporiti ako zemlje u procesu pregovora ne budu ispunjavale svoje obaveze.
Zanimljivo je pak da je BiH jedina zemlja koja nije spomenuta ni u jednom dokumentu ni juče na pres-konferenciji, što se može objasniti time da još nema kandidatskog statusa pa ona ne može biti ni uzeta u razmatranje za novu metodologiju. To bi moglo značiti da dok BiH zvanično ne postane kandidat, neće biti mnogo razgovora o njenom uključivanju u novu metodologiju i ispunjavanju uslova u procesu pregovora.
U papiru koji je objavila Komisija i na pres-konferenciji koju je juče tim povodom organizovao Oliver Varheji, komesar za proširenje, objašnjeno je da će zemlje koje iskažu napredak biti nagrađene bržim otvaranjem i zatvaranjem poglavlja, koja će sada biti grupisana u šest područja, a da će svako od tih šest područja biti moguće zatvoriti u istoj godini kada budu otvorena, za razliku od dosadašnje prakse, da od otvaranja do zatvaranja poglavlja, kako je rekao, prođe šest do osam godina.
Varheji je na pres-konferenciji istakao da nova metodologija sada donosi jasne obaveze zemalja članica EU da više ne blokiraju zemlje u procesu pristupanja, ali i jasne uslove, posebno u oblasti pravne države za zemlje koje žele članstvo. On se nada da će se ovom metodologijom umiriti javnost u EU i zemlje članice da nijedna zemlja više neće ući u EU nespremna, ali i javnost i zemlje u procesu pristupanja da se više neće ponoviti iznenađenja kao na oktobarskom samitu, kada su Sjeverna Makedonija i Albanija blokirane u započinjanju pregovora.
Varheji je naglasio da će EU pojačati finansijska sredstva za sprovođenje reformi, čime su na neki način ublaženi strahovi da zbog smanjenja budžeta EU za kohezione fondove neće biti novca za proširenje.
Još jedna značajna novina je da se zemlje u procesu pristupanja, počevši sa samitom EU – zapadni Balkan u Zagrebu, svake godine barem jednom uključuju u direktan dijalog s EU, kao i da zemlje u procesu pregovora budu uključene u sjednice raznih savjeta EU, kako bi se na vrijeme počele prilagođavati.
Osim toga, ubuduće će u sve razgovore koji se tiču zemalja u procesu pristupanja biti direktno uključeni i eksperti iz zemalja članica EU, čime se želi izbjeći veto na evropskom samitu, već da se unaprijed zna raspoloženje zemalja članica prema kandidatu.
Varheji je, međutim, upozorio da će EU zadržati pravo, ne samo da zaustavi ili vrati zemlju ako ne ispunjava uslove, već i da uskrati finansijska sredstva.
“Ne želim sakriti činjenicu da je jedno od najtežih pitanja koje smo unijeli u paket to da možemo i vratiti zemlju ako nema napretka ili ako dođe do nazatka. Moramo jasno staviti do znanja da ćemo moći ići i nazad ako bude bilo potrebno. Ako zemlje ne ispune uslove ili padnu, i naša strana će moći preduzeti korake”, rekao je Varheji.
On je izrazio nadu da će detalji iz nove metodologije biti usaglašeni među zemljama članicama najkasnije do samita u Zagrebu, nakon kojeg bi se onda moglo početi s primjenom nove metodologije.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, kaže za “Nezavisne” da se iz izjave Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, može pročitati da se na neki način preferiraju Sjeverna Makedonija i Albanija.
“Ja malo sumnjam da je Sjeverna Makedonija spremnija od Srbije, koja pregovara već godinama. Možda još negdje u kancelarijama u Briselu postoji ideja da zapadni Balkan u EU uđe u paketu”, istakao je Kočan.
(Nezavisne)
