Vrhovni sud SAD prihvatio je u razmatranje tužbu Zorana Žuže, koga je visoki predstavnik u BiH smijenio i oduzeo mu građanska i politička prava, što može postati ozbiljan presedan i za druga pitanja diplomatske zaštite od progona.
Žužin advokat Džon Vintorp rekao je da OHR pred američkim sudovima nije uspio proći ovaj test imuniteta od progona.
“Taj neuspjeh sada je dio službene sudske evidencije američkog pravosuđa i OHR ga ne može izbrisati”, istakao je Vintorp za “Večernji list”, izdanje za BiH.
On je dodao da je ovaj slučaj dospio do američkog Vrhovnog suda, nakon što se OHR pred nižim sudovima uspio odbraniti imunitetom od odgovornosti za teška kršenja osnovnih ljudskih prava, iako su smijenili Žužu kao jednog od stotine drugih zvaničnika na osnovu slobodne procjene, bez sudske odluke ili bilo kakvog drugog procesa.
Vintorp je naglasio da je OHR svjestan da američki sudovi nisu nimalo naklonjeni njegovom zahtjevu za imunitet, zbog čega je OHR posljednjih godina odlučio da ne donosi političke odluke u BiH, da to ne bi pokrenulo štetne parnice u SAD.
On posebno osporava bonska ovlaštenja, tvrdeći da ne postoje i da su izmišljena.
“Bonska ovlaštenja ne nalaze pravnu osnovu u Dejtonskom mirovnom sporazumu”, tvrdi Vintorp i smatra da bi odluka Vrhovnog suda, ali i otvaranje mogućnosti odgovornosti zemalja članica Savjeta za provođenje mira /PIK/ mogli da stvore presedan u SAD.
Žuža, koga je smijenio visoki predstavnik Pedi Ešdaun sa funkcije šefa kabineta predsjednika parlamenta Srpske, rekao je da je napravljen veliki posao činjenicom da je slučaj dospio pred američki Vrhovni sud, a da je posebno značajno to što nijedan sud u SAD nije osporio kršenje ljudskih prava.
On je naveo da OHR nema pravnog ni činjeničnog osnova za donošenje takvih odluka, te da su se posebno zapleli kada su PIK, odnosno zemlje koje ga čine, uveli kao suodgovorne.
Žuža je istakao da je PIK imaginarna međunarodna organizacija i dodao da nema prepreka da se te zemlje sada tuže pojedinačno.
On smatra da je ohrabrujuće što se u Republici Srpskoj pripremaju zakoni kojim bi se pomoglo ljudima koje je kaznio OHR.
Iz OHR-a su u odgovoru na apelaciju Vrhovnog suda SAD napisali da “OHR i visoki predstavnici imaju pravo na imunitet, jer je oba visoka predstavnika službeno prihvatio Stejt department”.
Žuža je bez ikakvih dokaza smijenjen sa funkcije šefa kabineta predsjednika parlamenta Srpske i OHR mu je zabranio obavljanje bilo kakvih dužnosti.
Žuži i drugim zvaničnicima bilo je zabranjeno kandidovanje na izborima, te rad u javnim institucijama, što je nezabilježen slučaj u civilizovanom svijetu.
(Srna)
Lažna vijest o američkom Vrhovnom sudu – sredstvo za manipulaciju javnosti u BiH
Glas Amerike raskrinkao je lažnu vijest o navodnom presedanu američkog Vrhovnog suda koji bi vodio ka narušavanju uloge i rada Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Glavni akteri ove priče su Zoran Žuža, šef odsjeka za informisanje Parlamenta BiH i autor članka Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista i član Upravnog odbora BHRT.
Na dan kada je predsjedavajući Vrhovnog suda SAD John Roberts pročitao presudu kojom je od krivnje i opoziva oslobođen američki predsjednik, Vrhovni sud SAD-a bio je vijest i u dalekoj Bosni i Hercegovini – ali iz drugog razloga.
Večernji list, u štampanom izdanju za BiH od 05.02.2020., objavio je članak u kojem se tvrdi da bi Vrhovni sud SAD mogao, zbog kršenja ljudskih prava, umanjiti nadležnosti i poništiti ranije odluke Ureda visokog predstavnika u BiH, uključujući smjenu Zorana Žuže, bivšeg šefa kabineta Predsjednika Skupštine Republike Srpske.
Članak su istog dana prenijeli mediji i javni servisi bliski političkoj Banja Luci ali i više medija iz Sarajeva i Mostara, po svemu sudeći, ne provjeravajući napisano.
Članak je 06.02.2020. demantirao i OHR ali demanti nije objavljen na svim portalima koji su prenijeli vijest.
Nakon provjere činjenica iz članka, u SAD i BiH, novinari Glasa Amerike dokazali su da se radi o lažnoj vijesti. Sudski dokumenti pokazuju da je Vrhovni sud SAD-a odbacio Žužinu tužbu protiv OHR-a još 2018.
Članak je 05.02.2020. objavljen u štampanom izdanju novine Večernji list za BiH, i nema ga na njihovoj internet stranici. Da prodre u online sferu pobrinula se novinska agencija SRNA koja je online objavom lažne vijesti postala “izvor” za kasnije objave drugih medija.
Ubrzo po Srninoj objavi, vijest je raširio i ruski portal Sputnik, koji iz Beograda pokriva područje BiH.
U članku se tvrdi da je američki Vrhovni sud prihvatio da razmatra slučaj Zoran Žuža protiv OHR-a u kojem se Žuža žali da su mu povrijeđena ljudska prava jer ga je Visoki predstavnik Paddy Ahdown 2004. godine smijenio sa mjesta šefa kabineta Predsjednika Skupštine RS-a.
U pismu koje je Žuža u to vrijeme dobio od Ashdowna stoji “… vaš neuspjeh da profesionalno ili politički doprinesete prevazilaženju kulture poricanja, prevare, kriminala i nekažnjivosti koji preovladavaju u Republici Srpskoj zadnjih devet godina, onemogućavanje hvatanja osumnjičenih ratnih zločinaca, prema mojoj procjeni svrstava vas među elemente opstrukcije”.
Glas Amerike u posjedu je sudskih dokumenata u kojima stoji da je Žuža u svojoj tužbi tvrdio da je njegova smjena usmjerena “na srpsku nacionalnu manjinu u BiH”, uporedio ju je sa “zločinom protiv čovječnosti” te tražio odštetu od 20 miliona dolara.
Članak se poziva na američkog advokata Johna Winthorpa kojem se pripisuje nekoliko citata. Citati nalikuju već ranijim više puta ponavljanim porukama političke Banja Luke o tome da “OHR nema i nije imao pravo da nameće zakone i smjenjuje zvaničnike” te da je Vijeće za implementaciju mira (PIC) – “izmišljena neustavna institucija”.
U odgovoru od američkog suda Glas Amerike dobio je informaciju da je Žuža u predmetu započetom 2014. a završenom 2018. – zastupao sam sebe a ime advokata ne spominje se ni u jednom dokumentu tog procesa.
Ni učesnici u postupku nisu se mogli sjetiti da su sreli ili upoznali advokata Zorana Žuže.
Advokat koji je zastupao OHR, Richard Bainter, kojeg je Glas Amerike pronašao u San Diegu, California, o Žužinom advokatu napisao je:
“Jedini John Winthorp za kojeg ja znam je američka historijska ličnost iz 17 vijeka. Gospodin Žuža je tvrdio da na sudu zastupa sam sebe. Na osnovu komentara navodnog Johna Winthorpa iz medija, sumnjam da je to pseudonim za nekog ko se pretvara da je pravni ekspert. Komentari demonstriraju nedostatak razumijevanja imuniteta i konačne odluke u Žužinom slučaju”
Glas Amerike kontaktirao je i autora članka, Zorana Krešića, novinara Večernjeg lista.
Pošto u članku stoji da je advokat Winthorp o suđenju govorio direktno za ovu novinu Glas Amerike je želio dobiti njegov kontakt.
Krešić je u razgovoru za Glas Amerike rekao da je stav Žužinog advokata Johna Winthorpa dobio emailom, te da je sve “išlo preko Žuže”.
Na suočavanje sa činjenicom da je potpisan kao autor netačne vijesti, koja se temelji na nepoznatom izvoru, Krešić je optužio Glas Amerike da manipuliše, te prekinuo vezu.
Paddy Ashdown smijenio je Zorana Žužu 2004. godine, zajedno sa 59 drugih visokih funkcionera RS-a zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom. Tada je smijenjen i njegov šef, u to vrijeme SDS-ov kadar, Dragan Kalinić, koji se nalazio na mjestu Predsjednika Skupštine Republike Srpske.
Nakon što je uhapšen, optuženi ratni zločinac Ratko Mladić, Žužu i druge funkcionere pomilovao je Visoki predstavnik Valentin Inzko.
U članku, opet Večernjeg lista, iz 2011., stoji da se Žuža zahvalio Inzku na pomilovanju odbacujući povezanost sa mrežom potpore Haškim bjeguncima.
Zoran Žuža je 2014. godine zaposlen kao državni službenik, na mjesto šefa odsjeka za informisanje Parlamenta BiH, o čemu svjedoči izdanje Službenog lista iz tog vremena do kojeg je došao Glas Amerike. Žuža je i danas na istoj poziciji. Također Žuža je iste 2014. godine, pred američkim sudom, pokrenuo proces protiv OHR-a.
Njegova tužba odbačena je tri puta. Pred Okružnim sudom 2016. i pred apelacionim u maju 2017. Konačni poraz doživljava pred Vrhovnim sudom aprila 2018. kada sud odbija razmatrati njegov slučaj. Prema sistemu američkog pravosuđa ovaj slučaj nema više opcija u SAD.
Glas Amerike kontaktirao je Zorana Žužu pružajući mu priliku da iznese svoje viđenje o tome kako je lažna vijest o njegovom slučaju završila na brojnim portalima te zašto nije reagovao da zaustavi širenje lažne vijesti.
U prvom razgovoru za Glas Amerike Zoran Žuža tvrdio je da je njegov slučaj pred američkim Vrhovnim sudom i dalje aktivan. Kada je suočen sa činjenicom da Glas Amerike posjeduje potvrđenu informaciju da je slučaj finaliziran još 2018. godine, Žuža je tvrdio da od suda “nije o tome dobio nikakvu obavijest”.
Upitan ko ga u slučaju predstavlja Žuža je odgovorio da ima tim advokata. Kada je suočen sa činjenicom da u sudskim spisima stoji da je zastupao sam sebe, Žuža je odgovorio da iza njega stoji “tim američkih advokata koji rade pro-bono i ne žele se eksponirati”.
U kratkom razgovoru Žuža je više puta ponovio da su mu advokati savjetovali da ne daje izjave o slučaju i prekinuo je vezu.
Nedugo nakon toga Žuža je nazvao novinara Glasa Amerike tvrdeći da je kontaktirao advokate koji su mu potvrdili da je slučaj ipak završen prije dvije godine.
Na traženje Glasa Amerike da kontaktiramo njegovog advokata Johna Winthorpa ili nekog iz tima, Žuža je rekao da advokati to ne žele. Nije se mogao sjetiti u kojoj saveznoj državi u SAD ili u kojem gradu živi njegov advokat.
Na pitanje Glasa Amerike o motivu plasiranja lažne vijesti od 05.02. Zoran Žuža je rekao da se ne slaže da je vijest lažna te da je njeno objavljivanje bila odluka tima advokata koji su “vjerovatno imali namjeru da podsjete na slučaj jer je u pripremi novi proces za dokazivanje njegove nevinosti”.
Ako do najavljenog procesa i dođe on se neće moći održati pred američkim sudovima gdje je Zoran Žuža do 2018. iscrpio sve mogućnosti.
Narodna skupština Republike Srpske na zasjedanju u novembru 2019, zadužila je entitetsku Vladu da donese više zakona koji bi derogirali značaj i značenje OHR-a u Bosni i Hercegovini te ranije odluke Visokih predstavnika.
Zoran Žuža u razgovoru za Glas Amerike tvrdi da lažna vijest “nema nikakve veze” sa Narodnom Skupštinom RS niti Vladom ali da “pozdravlja sve akcije koje se pokrenu a imaju za cilj pomoć smijenjenim zvaničnicima.”
(Glas Amerike)
