Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je Srni da budžet resornog ministarstva za 2020. godinu iznosi oko 212 miliona KM ili za oko 90 miliona KM više nego lani, što ukazuje na opredjeljenje Vlade da ovu oblast uredi na najbolji mogući način.
Šeranić je istakao da je cilj da usluge u zdravstvu i socijalnoj zaštiti budu kvalitetno organizovane i dostupne svim građanima.
On je napomenuo da najveći segment povećanja budžeta predstavlja to što je resorno ministarstvo preuzelo transfer sredstava iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite koja se izdvajaju za lica koja su bila na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Šeranić je pojasnio da su novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju ta lica prešla na evidenciju Fonda zdravstvenog osiguranja, što je dodatnih 57,6 miliona KM u budžetu Ministarstva.
“Sa druge strane, shodno odlukama Vlade o investicijama u oblasti zdravstva, budžet se povećao i po toj stavci, što podrazumijeva nastavak aktivnosti unapređenja rada bolnica, prije svega u Foči, te na izgradnji bolnice u Doboju i Zvorniku”, naveo je Šeranić.
On je dodao da su planirane dvije investicije u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, i to radi rješavanja problema parkirališta i u vezi sa pokretanjem postupka izgradnje novog objekta za onkologiju.
Šeranić je napomenuo da su planirana i veća izdvajanja kada je riječ o pravima iz oblasti dječije zaštite, shodno izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti i Zakona o dječijoj zaštiti, koje su usvojene krajem prošle godine.
“Jedan od značajnijih planova za ovu godinu je pokretanje kardiohirurgije u Republici Srpskoj, te očekujem da ovaj projekat bude veoma uspješan”, rekao je Šeranić.
Pripreme za uvođenje prvog skrining programa za rak dojke
Šeranić kaže da očekuje da naredne godine bude ustanovljen republički skrining program usmjeren na preventivno djelovanje kod građana.
“Vrlo brzo ćemo ići u pripremu prvog skrining programa, a odlučili smo se da to prvo bude za karcinom dojke. Takođe, moramo napraviti plan šta sa onima kod kojih se otkrije određeno oboljenje, kako im pristupiti i omogućiti da što prije uđu u zdravstveni sistem i urade potrebne preglede”, rekao je Šeranić.
On je napomenuo da je to zahtjevan organizacioni projekat za čiju su realizaciju potrebna zakonska rješenja, ali i novac.
Kada je riječ o zakonskim rješenjima, Šeranić je naveo da je u planu donošenje paketa zakona u oblasti zdravstva koji će doprinijeti boljem funkcionisanju zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj.
“Postoji mnogo pitanja koja ćemo razmatrati tokom cijele godine i diskutovati o njima sa partnerima, te očekujem da će to biti ključna stvar u ovoj godini, uz jasnu opredijeljenost Vlade i Ministarstva finansija da riješimo ono što najviše opterećuje zdravstveni sistem – dugovanja koja pojedine zdravstvene ustanove onemogućavaju da normalno funkcionišu”, rekao je Šeranić.
Transparentne liste čekanja
Kada je riječ o listama čekanja u zdravstvenim ustanovama, Šeranić kaže da je to mehanizam koji se koristi svuda u svijetu kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti.
“Suština je da liste čekanja budu transparentne. Namjeravamo da kroz novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, radi transparentnosti, regulišemo ovu oblast, bez obzira na to da li listu čekanja vode zdravstvene ustanove ili Fond zdravstvenog osiguranja”, istakao je Šeranić.
Prema njegovim rječima, cilj je da određena populacija, kao što su pacijenti koji boluju od najtežih oblika oboljenja ili radno sposobno stanovništvo, što prije prođe kroz zdravstveni sistem i završi sve što je potrebno da bi dobila terapiju ili nastavila sa radom.
“Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, osim transparentnosti lista čekanja i određenih prava pacijenata, definisaće i jasnu poziciju i odgovornost rada direktora zdravstvenih ustanova s ciljem standardizacije ustanova, te zvanja i kompetencija”, rekao je Šeranić.
Kada je riječ o odlivu kadra u oblasti zdravstva, Šeranić je naveo da su analize pokazale da u najvećem broju odlaze medicinske sestre i tehničari, te doktori specijalisti.
“Međutim, podaci pokazuju njihov odlazak iz javnih zdravstvenih ustanova, što ne znači da su napustili Republiku Srpsku. Trećina kadra ostaje u Srpskoj u privatnim zdravstvenim ustanovama ili iz primarne pređe u sekundarnu zaštitu”, ukazao je Šeranić.
On je naglasio da je neophodno naći model prema kojem će se unapređenje položaja radnika odnositi na one koji nose najveći teret u zdravstvenom sistemu. “Sa tim u vezi razgovaramo sa sindikatima, te smo razvili i određene modele koji će biti predloženi sindikatu”, dodao je Šeranić.
Kada je riječ o trezorskom načinu poslovanja zdravstvenih ustanova, Šeranić je napomenuo da će Ministarstvo nastaviti da radi na aktivnostima uvođenja ovog načina poslovanja u domove zdravlja, za šta je neophodno riješiti određene obaveze i dugovanja ovih ustanova iz prethodnog perioda.
“Pojedine ustanove ne mogu da pređu na trezorski način poslovanja ako im se ne riješe obaveze koje vuku iz prethodnog perioda jer bi se u suprotnom lokalne opštine dovele u nepovoljan položaj kada je riječ o organizovanju njihovog budžeta”, pojasnio je Šeranić.
On je istakao značaj partnerskog odnosa i saradnje opština, zdravstvenih ustanova i Vlade u rješavanju ovog pitanja.
“Prošle godine smo procijenili da su zavodi za transfuzijsku medicinu i za sudsku medicinu spremni da uđu na trezorski način poslovanja, što je i urađeno, a ove godine će domovi zdravlja u Derventi, Bratuncu i Prnjavoru”, rekao je Šeranić.
Govoreći o realizovanim aktivnostima u prošloj godini, Šeranić je izrazio zadovoljstvo jer su unaprijeđena prava najosjetljivije populacije u Republici Srpskoj.
“Prije svega, tu je uvođenje prava na ličnu invalidninu i za kategorije koje smo proširili u odnosu na raniji period”, rekao je Šeranić i istakao značaj prava u oblasti dječije zaštite, koja su, takođe, proširena.
Šeranić je istakao da je zadovoljan što je u vrijeme velikih izazova održan sistem zdravstvene zaštite u Srpskoj, imajući u vidu da u svijetu troškovi zdravstvene zaštite rastu od pet do osam odsto.
(Srna)
