Predstavnici Udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske sa sjedištem u Republici Srpskoj smatraju da bi stupanje na snagu novog Zakona o porezu na nekretnine u Hrvatskoj početkom sljedeće godine predstavljalo završnu fazu etničkog čišćenja Srba u toj zemlji.
Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan rekao je Srni da bi stupanje na snagu ovakvog zakona predstavljalo završnu fazu etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj postoji još jedan dio srpske imovine koji nije uzet definitivno. Izbjegli Srbi nemaju sredstava da plaćaju obaveze koje im se nameću, njihove kuće su obezvrijeđene, a stanovi oduzeti i ta imovina će za nekoliko godina biti u potpunom posjedu države”, naveo je Džodan.
On je rekao da je srpska imovina u Hrvatskoj bezvrijedna i da je srpske izbjeglice nemaju kome prodati, jer su srpska područja u potpunosti pusta, a mladi Hrvati zbog teške ekonomske situacije odlaze u evropske zemlje, napuštajući Hrvatsku.
Džodan ističe da od povratka Srba u Hrvatsku više nema ništa, jer taj proces više niko ne spominje niti ko na tome radi, a nisu stvoreni ni uslovi za povratak.
Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća smatra da je ovakav zakon namjerno osmišljen kako bi izbjegli Srbi definitivno ostali bez svoje imovine u Hrvatskoj.
“Ovim zakonom Srbi bi trebalo da odustanu od svoje lične imovine u Hrvatskoj. Istovremeno tamošnje vlasti namjerno čine sve da ne vrate Srbe, ne dajući im povoljnije kredite i podsticaje za poljoprivredu za održivi povratak”, istakao je Puzigaća.
On navodi da bi stupanje na snagu ovog zakona dodatno ugrozilo i onako slab povratak Srba u Hrvatsku i dodaje da je on nemoguć ako nema dobre volje za tim u Hrvatskoj i u EU.
Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković ocjenjuje za Srnu da bi primjena ovog zakona predstavljala “završni udarac Srbima u Hrvatskoj”.
“Izbjegli Srbi, koji su davno napustili te prostore nemaju nikakvog kontakta sa svojom imovinom, jer su onemogućeni, a nemaju ni finansijske mogućnosti da ispoštuju zakonsku odredbu o povećanju poreza na nekretnine, koja će biti velika”, kaže Žarković.
Prema njegovim riječima, izbjegli Srbi iz Hrvatske ne bi plaćali porez na obnovljenu kuću, koja je manja od prijeratne, već na ukupnu imovinu, koju su nekada imali.
Predsjednik Srpskog demokratskog foruma /SDF/ u Hrvatskoj Veljko Džakula podsjeća da je premijer Hrvatske Andrej Plenković nedavno obećao da će primjena tog zakona biti odgođena.
“Samim tim srpske kuće u kojima Srbi ne prebivaju iz raznih opravdanih okolnosti neće biti u funkciji oporezivanja i plaćanja daleko većeg poreza”, istakao je Džakula.
On ocjenjuje da se primjena zakona odgađa iz razloga što su se ovog puta poklopili interesi građana Hrvatske i Srba da se takav porez ne primjenjuje, jer bi bio na štetu svih građana.
Džakula je rekao Srni da o povratku Srba u Hrvatsku nema smisla govoriti ako nema ekonomske opravdanosti i uslova za povratak.
On je naveo da se od 16.883 srpske djece čiji su se roditelji na popisu stanovništva iz 2011. godine izjasnili da su srpske nacionalnosti i pravoslavne vjere, svega četvrtina, odnosno 3.600, obrazuje na svom jeziku i pismu, dok 13.000 srpske djece ne uči ćirilicu, svoj jezik pismo i kulturu što je protiv Zakona o pravima nacionalnih manjina.
“To je veliko i neprihvatljivo kršenje zakona i asimilacija djece. O tome sam pokušao da razgovaram i sa predstavnicima Vlade Hrvatske i Srbije. Nije bilo volje ni interesa da se to pitanje rješi”, ističe DŽakula.
On je rekao da se u zapadnu Slavoniju vratio mali broj mlađih ljudi srpske nacionalnosti, ali oni na tom području ne ostaju iz ekonomskih razloga i odlaze u treće zemlje, kao i mnogi Hrvati.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je nedavno za hrvatske medije da od 1. januara iduće godine neće početi primjena novog Zakona o porezu na nekretnine u Hrvatskoj.
Ranije je najavljivano da bi u Hrvatskoj od početka naredne godine trebalo da stupi na snagu novi zakon prema kojem bi srpske izbjeglice na svoje kuće plaćale skoro tri puta veći porez.
Prema porezu na nekretnine, koji bi se u Hrvatskoj uveo kao zamjena za komunalnu taksu, građani bi za vikendice i stanove u kojima ne žive, iznajmljuju ih ili su te nekretnine prazne, plaćali državi i do 160 odsto više novca nego po sadašnjoj komunalnoj naknadi.
(Srna)
