S prvim minutama januara Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i po godina nakon što je postala članicom EU. Formalno i pravno početak predsjedavanja bit će službeno obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u Zagreb.
Šestomjesečni program predsjedavanja Hrvatske Evropskom unijom utemeljen je na četiri prioritetna područja: Evropa koja se razvija; Evropa koja povezuje; Evropa koja štiti i Evropa koja je utjecajna.
Hrvatska vlada je 27. decembra usvojila detaljan i temeljit program predsjedavanja Vijećem Europske unije.
Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedavanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.
“Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta, kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritet pod nazivom “Utjecajna Evropa”.
Ističe se da su promicanje evropskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i evropske sigurnosne i odbrambene saradnje te provedba ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njena vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan).
Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman je 28. decembra u Sarajevu rekao da će hrvatski cilj biti maksimalna pomoć Bosni i Hercegovini da se približi statusu kandidata za članstvo u EU.
Grlić Radman je naveo kako želi navesti Francusku da odustane od veta kojeg je postavila protiv pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To francusko protivljenje je ove jeseni bio diplomatski hladan tuš i za Evropsku uniju i za Hrvatsku.
“Pokušavamo povećati svijest kako je proširenje važno za čitavu EU, ne samo za susjede”, rekao je on,, Hrvatska želi tu biti pošteni posrednik, kaže ministar vanjskih poslova te zemlje.
Vrhunac hrvatskog predsjedavanja bi trebao biti sastanak na vrhu o proširenju koji se treba održati 6. i 7. maja u Zagrebu i gdje bi se trebao naći izlaz iz ove slijepe ulice.
Tokom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim nivoima, većinom u Briselu. U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu.
(klix.ba)
