Evropska komisija Ursule fon der Lejen 1. decembra počinje s radom, a očekivanja su velika ne samo u Evropi, već širom svijeta.
Kao svoje glavne prioritete u radu Fon der Lejenova je navela ekologiju, digitalizaciju, otvaranje radnih mjesta za Evropljane i zaštitu evropskog načina života.
Za zapadni Balkan najvažnija poruka je da vrata proširenja ostaju otvorena, mada je izvjesno da u njenom mandatu neće biti prijema novih članica. Naime, još je Žon Klod Junker, sada već odlazeći predsjednik Evropske komisije, u martu prošle godine rekao da je najoptimističniji termin za prvi naredni krug proširenja 2025. godina, a od tada su procjene pesimističnije, posebno nakon što je Francuska dala crveni karton Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za početak pregovora, uprkos tome što je Evropska komisija preporučila da pregovori započnu.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) i dobar poznavalac evropske politike, slaže se s ovim procjenama i upozorava da će biti od presudne važnosti na koji način će Komisija konkretno formulisati svoje prijedloge o nastavku proširenja.
“Izostankom odluke EU da otvori pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u oktobru pokrenuti su razgovori o budućnosti politike EU prema zapadnom Balkanu, sa različitim glasovima, pa je važno da novoizabrana predsjednica Evropske komisije snažno podrži politiku otvorenih vrata za zemlje zapadnog Balkana”, rekao je on.
Međutim, ono što je takođe jako važno a gubi se iz vida je, kako kaže Ćerimagić, to da o politici proširenja na kraju odlučuju sve zemlje članice jednoglasno.
“Iz tog razloga pored podrške otvorenim vratima biće važno da Evropska komisija izađe s prijedlozima za naredne korake u proširenju EU oko kojih će se moći okupiti i podržati sve zemlje članice, a koji će biti dovoljno atraktivni i vjerodostojni za sve one u zemljama zapadnog Balkana koji žele reforme i smanjenje razlika između regiona i EU”, rekao je Ćerimagić.
Pored Fon der Lejenove, jedan od najvećih dobitnika u novoj komisiji je Viktor Orban, mađarski premijer, koji je istrajao na tome da Mađarskoj pripadne resor proširenja, uprkos snažnom protivljenju pojedinih članova i grupa u Evropskom parlamentu, koji su pokušali oteti taj resor Mađarskoj kroz obaranje Orbanovog bivšeg ministra pravde Lasla Tročanjija.
Novi Orbanov kandidat Oliver Varheji, ambasador Mađarske u EU i dobar poznavalac evropskih prilika, potvrđen je od strane Evropskog parlamenta, a na saslušanju u Evropskom parlamentu se svojski trudio da dokaže da će u radu djelovati nezavisno i da će biti lojalan samo koledžu.
Izvor iz Evropske komisije je “Nezavisnim” rekao da je uvjeren da će Varheji biti dobar komesar, a dodao je da je Fon der Lejenova stavila do znanja svima da će Jozef Borel, visoki predstavnik za spoljne poslove i bezbjednost, u svom portfelju imati i proširenje, te da će Varheji raditi pod njegovom dirigentskom palicom.
Inače, Borel je, kao i Varheji, rekao da će zapadni Balkan biti prioritet u njegovom radu, a odmah na početku mandata planira obaviti posjete zemljama regiona.
Osim toga, kako su “Nezavisne” pisale prije gotovo dva mjeseca, EU bi mogla imenovati specijalnog izaslanika za naš region, a na to mjesto bi, kako su ovih dana pisali regionalni i evropski mediji, mogao doći Miroslav Lajčak, ministar spoljnih poslova Slovačke, bivši visoki predstavnik i odličan poznavalac regiona.
Opredjeljenje EU za proširenje upitno
Činjenica da u EU postoje zemlje koje ne daju saglasnost za njeno proširenje dovodi u pitanje opredjeljenje i politiku Evropske komisije da se nastavi s tim procesom, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Dodik je istakao da treba sagledati šta znače najave da će biti mijenjane procedure u vezi sa pristupanjem EU.
“Mi te procedure ne donosimo, niti na njih možemo da utičemo, ali one su još nepoznate. Prijedlog Francuske govori o tome da treba mijenjati brzinu i taj proces učiniti reverzibilnim, što znači da možete da dođete do ulaska u EU i da jedna zemlja kaže da se morate vratiti na početak”, rekao je Dodik.
Tusk predao predsjedavanje
Odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk na ceremoniji u Briselu predao je svoju funkciju Šarlu Mišelu, dosadašnjem premijeru Belgije.
Mišel će na poziciji predsjednika Evropskog savjeta biti od 1. decembra 2019. godine do 31. maja 2022, sa mogućnošću obnove mandata na još dvije i po godine.
Tusk je naglasio da je njegov petogodišnji mandat bio obilježen krizama – ekonomskom u Grčkoj, migracionom i ukrajinskom, te terorističkim napadima.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel rekao je da će iskoristiti svoju energiju da smanji birokratiju u EU i da će imati “svoj stil” vođenja Evrope.
Osim preporuka i dokumenata Evropske komisije, za napredak zapadnog Balkana na putu EU biće potrebna saglasnost i tijela kojim će predsjedavati Mišel.
(Nezavisne)
