Zapetljano klupko o isticanju simbola BiH počelo se odmotavati kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik dolaskom na ovu funkciju zahtijevao da se istakne zastava Republike Srpske u zgradi Predsjedništva, što je izazvalo salvu reagovanja ostala dva člana Predsjedništva BiH i horsku osudu, prvenstveno, bošnjačkih političara i akademske zajednice.
Tada se u tim reagovanjima moglo čuti da je izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH zabranjeno isticanje bilo koje druge zastave uz zastavu BiH i da su, ukoliko se to dogodi, zaprijećene novčane kazne.
Međutim, niko nije rekao da zakon na koji se pozivaju, u stvari, nije ni usvojen jer procedure nisu završene dok Predsjedništvo BiH ne donese odluku i objavi je u “Službenom glasniku BiH”.
S toga je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podnio juče Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.
U Generalnom sekretarijatu Predsjedništva BiH 18. februara ove godine Srni je potvrđeno da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH koji propisuje da “nijedna druga zastava ne smije biti istaknuta uz zastavu BiH”, kao i novčane sankcije nevažeći, nije ustavan i nikada nije potvrđen u Predsjedništvu BiH niti je ta odluka objavljena u “Službenom glasniku BiH”.
U odgovoru koji je tada Srni dostavljen iz Generalnog sekretarijata Predsjedništva BiH, istaknuto je da nikada nije završena procedura usvajanja ovih zakonskih izmjena koja je propisana članom jedan stav šest Ustava BiH i reguliše pitanje simbola.
“BiH će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo BiH”, navedeno je u Ustavu.
Međutim, Predsjedništvo BiH nikada nije završilo svoj dio posla.
“Na sjednicama Predsjedništva BiH nikada nije odlučivano o davanju odobrenja na zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH /”Službeni glasnik BiH” 23/04/. Shodno tome, nikakva odluka o tome nije objavljena u `Službenom glasniku BiH`”, pisalo je tada u odgovoru na upit Srne koji je potpisao generalni sekretar Predsjedništva BiH Zoran Đerić.
Prvi Zakon o zastavi BiH koji je usvojila Parlamentarne skupštine objavljen je u “Službenom glasniku BiH” broj: 19/01 i sadržaj toga zakona prošao je cjelokupnu ustavnu proceduru jer je potvrđen Odlukom Predsjedništva BiH koja je takođe objavljena u “Službenom glasniku BiH” broj: 28/01 od 13. novembra 2001. godine.
Izmjene i dopune ovog zakona o zastavi BiH, na koje se pozivaju protivnici unošenja zastave Republike Srpske u zajedničke institucije, usvojila je Parlamentarna skupština BiH i objavljen je u “Službenom glasniku” broj: 23/04, ali nikada nije potvrđen od Predsjedništva BiH, što je Srni potvrdio i odgovor generalnog sekretara Predsjedništva BiH.
Iz hronologije događaja jasno je da izmjene i dopune Zakona o zastavi BiH iz 2004. godine nisu na snazi, jer nije provedena ustavna procedura koja je propisana u članu jedan stav šest Ustava BiH.
Upravo izmjenama i dopunama ovog, nikad usvojenog, zakona propisano je da se ne smiju isticati druge zastave uz zastavu BiH, osim u slučaju Oružanih snaga BiH, ali i da će zastava BiH biti istaknuta na zgradama Suda i Tužilaštva BiH, kao i Centralne izborne komisije.
Imajući u vidu da nisu završene procedure usvajanja izmjena i dopuna ovog zakona, može se zaključiti da se na pravosudnim institucijama već godinama neustavno i nezakonito ističe zastava BiH jer Predsjedništvu BiH tek treba da se izjasni o ovim zakonskim izmjenama i odluči da li će ih potvrditi.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podnio je juče Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.
U saopštenju iz kabineta srpskog člana Predsjedništva navodi se da se razlog za upućivanje ovog zahtjeva nalazi u činjenici da navedeni Zakon nije u skladu sa članom jedan stav šest Ustava BiH u kojem se kaže da “o simbolima BiH odlučuje Parlamentarna skupština, a potvrđuje ih Predsjedništvo”.
U saopštenju se pojašnjava da se “u zahtjevu, koji je podnio srpski član Predsjedništva, navodi da je Parlamentarna skupština BiH 2004. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, ali da on nije potvrđen od Predsjedništva BiH iz čega proizilazi da nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da prilikom njegovog donošenja nije ispoštovana Ustavom propisana procedura iz citiranog člana jedan stav šest Ustava BiH”.
“Imajući u vidu navedeno, sve mijenjane i dopunjavane odredbe Zakona iz 2004. godine nisu u skladu sa Ustavom BiH zato što tekst usvojen od Parlamentarne skupštine BiH nije na snazi jer nije potvrđen od Predsjedništva BiH. Slijedom navedenog, tražim da Ustavni sud BiH provede postupak ocjene ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH /’Službeni glasnik BiH’ broj 23/04/, koji nije usvojen u skladu sa članom jedan stav šest Ustava BiH, što dalje podrazumijeva da izmjene Zakona iz 2004. godine nisu usvojene”, navodi se u zahtjevu srpskog člana Predsjedništva BiH.
Odredbe koje se nalaze u neustavnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH odnose se na određivanje lokacija na kojima se ističe zastava BiH, kao i na novčane kazne zbog njenog neisticanja, dodaje se u saopštenju.
Srpski član Predsjedništva predložio je Ustavnom sudu BiH da shodno Ustavu i Pravilima Ustavnog suda BiH donese odluku prema kojoj navedeni Zakon nije u saglasnosti sa članom jedan stav šest Ustava BiH zbog čega se isti ukida i njegove ukinute odredbe prestaju da važe, te da se naloži Parlamentarnoj skupštini BiH da narednog dana od dana objavljivanja odluke pokrene proceduru kojom će Zakon uskladiti sa Ustavom BiH.
(Srna)
