Džorž Soros je milijarder i filantrop, bivši trgovac valutama, istaknuti liberal, a u određenim krugovima i bauk. Ova posljednja etiketa može se shvatiti i kao počast i kao pošast.
– Vrlo sam ponosan na svoje neprijatelje. Diktatora ili onog ko želi da postane diktator možete lako prepoznati ako mene smatra neprijateljem – rekao je u razgovoru za Njujork Tajms u svom domu u njujorškom kvartu Aper Ist Sajd.
Lista ljudi koji Sorosa smatraju neprijateljem uključuje američkog predsjednika Donalda Trampa i njegova ličnog advokata Rudolfa Đulijanija, kinesku vladu i nebrojene teoretičare zavjere. Ono što oni zamjeraju 89-godišnjem Sorosu proizlazi iz njegove podrške liberalnim idejama, izbornim kampanjama koje su se suprotstavljale Trampu i podržavale demokratske kandidate kao što je bila Hilari Klinton, te njegova Fondacija Otvoreno društvo koja je s njegovim milijardama podržavala demokratiju i ljudska prava u 120 zemalja te se često suprotstavljala autokratskim režimima.
Globalizam je moj brend
Prema Sorosu je usmjerena i znatna količina antisemitizma jer je rođen u jevrejskoj porodici u Mađarskoj. Upravo je ove sedmice objavio zbirku eseja pod naslovom ”U obranu otvorenog društva” te priznao da njegov brend ”globalizam”, pod čim podrazumijeva integriranu globalnu ekonomiju pod vladavinom zakona, više nije popularan s obzirom na Trampovo geslo ”Prvo Amerika”, trgovinski rat, raspravu o Bregzitu i eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Gledajući kroz prozor prema Central Parku, Soros govori o Kini, Trampu i svom protivkandidatu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Soros je, naime, uvjeren da će voda uskoro ponovno krenuti na njegov mlin, da su Trampov izbor i Bregzit vrhunac antiglobalizma i da dolazi do reakcije na nacionalizam.
– Tramp i dalje pravi ogromnu štetu. Pogledaj samo šta je prošle sedmice uradio na Bliskom istoku, a što je opet poražavajuće po američki uticaj u svijetu – govori podižući se malo za svojim radnim stolom, a referišući na povlačenje američkih snaga iz Sirije.
Soros smatra da je Tramp ”anomalija zato što očito stavlja svoje lične interese ispred nacionalnih i to je činjenica”.
Soros se kladi da će senatorka Elizabet Voren iz Masačusetsa postati demokratski protivkandidat Trampu.
– Ona se pojavila kao jasna protivkandidatkinja. Ne zauzimam javno njenu stranu, ali vjerujem da ona ima najviše kvalifikacija za predsjednicu – rekao je Soros.
Brzo je dodao da ne podržava Vorenovu, možda shvatajući da će bilo kakav komentar koji se može protumačiti kao njegova podrška vjerovatno iskoristiti njena opozicija.
– Ne podržavam nikoga zato što želim sarađivati sa svima. Uopšte ne izražavam svoje stavove zato što moram živjeti s onim koga glasačko tijelo izabere – dodaje on.
O porezu na bogatstvo
Ipak, kad mu je njegov novinarski sagovornik Endrju Ros Sorkin ukazao da mnogi milijarderi i njegove kolege na Vol Stritu smatraju da je politika Elizabet Voren, oporezivanje bogatih i strogo regulisanih banaka, prijetnja kapitalističkom sistemu u kojem je i on stvorio svoje bogatstvo, Soroš se nije složio sa svojim nekadašnjim kolegama i ponovno je podržao uvođenje poreza na bogatstvo.
– Zalažem se za oporezivanje bogatih, što uključuje i porez na bogatstvo – rekao je on.
Na trenutak je zastao, izgledao je kao da traži pravu riječ kako bi se izrazio.
– Finansijer čini ljude sumnjičavim. I to kod mene stvara moralni problem. Budući da sam postao tako uspješan, u osnovi sam morao sam sebe ograničavati u zarađivanju – kaže on.
To je njegovo mišljenje, ali novac je očito važan u američkoj politici, dijelom i zbog toga što je Vrhovni sud svojom odlukom o finansiranju kampanje dopustio strankama da prikupe ogromne iznose te da ih troše na oglašavanje i dopiranje do birača. U tri mjeseca do septembra, kampanja za reizbor Donalda Trampa i Republikanska stranka prikupile su rekordnih 125 miliona dolara.
Ljudi su sve umorniji od nacionalizma
Međutim, Soros kaže kako vidi znakove da su ljudi sve umorniji od nacionalističkih tendencija. Razgovaralo se potom o poteškoćama NBA lige u Kini zbog slobode govora, a Soros je rekao da to pokazuje kako opasna zatvorena društva mogu biti.
– Si Đinpingovu Kinu smatram najgorom prijetnjom otvorenom društvu – rekao je o kineskom predsjedniku ponovivši deklaraciju koju je ove godine izrekao u Davosu u Švicarskoj, a koja je Kinu natjerala da odmah odgovori ovim riječima: ”Nadamo se da relevantan Amerikanac može ispraviti ovaj stav.”
Soros je dugo podsticao slobodnu trgovinu kao strategiju otvaranja inače zatvorenih zemalja, ali je rekao da ta strategija u Kini nije funkcionisala onako kako je očekivao te da je potrebna veća intervencija. Upirući prstom u zrak, nazvao je Kinu ”smrtnim neprijateljem” te rekao kako se Zapad možda previše bojao donositi preuranjene zaključke.
– Morali bismo priznati da se radi o drugačijem sistemu. Potpuno je suprotan našem, dijametralno je suprotan našem. Ja uopšte nisam protiv Kine. Ja sam samo protiv Si Đinpinga – kaže Soroš.
Prema njegovom mišljenju, SAD bi trebao da izvršiti pritisak na kompanije kao što je Huawei kako bi one natjerale Kinu na otvaranje. Inače, kaže Soros, ne samo da će predsjednik Si i dalje držati Kinu zatvorenom nego će i njen razvoj novih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija, održati takvo stanje još generacijama.
Aludirajući na slavnu izjavu Martina Lutera Kinga ”Putanja moralnog svemira je duga, ali naginje prema pravdi”, Soros iznosi ideju da su društva predisponirana da budu otvorena.
– Putanja istorije ne slijedi svoj tok. Trebaju je prilagoditi. Zaista sam se angažovao da je prilagodim na pravi smjer – rekao je Soros.
(Srpska Cafe)
