Dužnosnici vlada šest država zapadnog Balkana – Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova trebali bi se danas sastati u Sarajevu kako bi dogovorili zajedničku reakciju na odluku Hrvatske koja je povećala naknade za uvozno voće i povrće.
Jedna od mogućih odluka na sastanku mogle bi biti i recipročne mjere, što znači uvođenje viših naknada na hrvatske poljoprivredne proizvode, piše Jutarnji list.
Drugim riječima na pomolu je poljoprivredni balkanski rat u kojem i jedna i druga strana tvrde da imaju pravo, a iz Beograda i Sarajeva već su pisali Evropskoj komisiji tvrdeći da je Hrvatska prekršila Sporazum o sigurnosti i pridruživanju (SSIP).
Sukob je počeo nakon što je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić objavio novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima. Nakon toga fitosanitarni inspektori dodatno su pojačali kontrolu voća i povrća koje na tržište dolazi iz trećih zemalja koje nisu u EU, a to je šest spomenutih balkanskih država te Turska, koje je posebno izazvalo to što je od 15. srpnja povećana i naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća sa standardima EU sa 90 na 2000 kuna (ili sa 12 na 270 eura) za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu, i to za svaku pojedinu vrstu voća i povrća.
Prva reakcija, i to jako neugodna za hrvatske izvoznike, dolazi iz Srbije.
Uprava tamošnjih carina dobila je zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere počne obavljati i laboratorijske analize svih proizvoda iz Hrvatske, a kako takve analize traju po mjesec dana, izvjesno je da mnogi proizvodi neće završiti u trgovinama u Srbiji, već na deponijima otpada. U Srbiji tvrde kako zbog malog broja laboratorija pretrage traju mjesec dana i lako je zamisliti na šta će ličiti jaja, kupus ili marelice poslije 30 dana, dok ne stigne certifikat da je sve u redu.
Informacije medija
Prema informaciji koju je objavio beogradski dnevni list Blic, ovakav scenario primjenjivaće se sve dok ne reaguje Evropska komisija i ne suspenduje hrvatsku odluku.
Izvor Blica iz Uprave carina objasnio je “da je ovo vrlo suptilna kontramjera prema Hrvatima, koja nije suprotna SSP-u, a koja će nanijeti nesagledive štete našim susjedima”. Pritom se citira anonimni sagovornik:
“Treba se znati kako je Uprava carina dobila nalog prije 10 dana da ovakvim mjerama podvrgne voće i povrće hrvatskog porijekla. To se i radi, ali vlast to nije željela objaviti. Mnogo je hrvatskog voća i povrća propalo jer nije u stanju izdržati inspekcijsku i laboratorijsku proceduru. Od juče (petak, 4. 8.) nalog je da se rigoroznim veterinarskim, fitosanitarnim i laboratorijskim analizama podvrgnu svi hrvatski proizvodi. Riječ je o mesu, mlijeku, sladoledu i drugim namirnicama. Dakle, nema ulaza u Srbiju dok se sve te analize ne obave. One traju 30 dana i toliko neće biti u prometu hrvatske robe. To znači da voće i povrće propada. Što se tiče mesa, mesnih prerađevina, mlijeka, sladoleda koji su trebali završiti na policama, trgovinski lanci ostaju bez njih”, objasnili su iz Uprave carina Srbije.
Navedeno je da je čitav scenario oko kontramjera osmišljen u Ministarstvu poljoprivrede, dok je Uprava carine samo izvršitelj naloga. Uz nedvosmislenu poruku Hrvatskoj:
“Ova naša reakcija jako će zaboljeti Hrvate. Njihovi privrednici intenzivno zovu i traže način da im ne propadne roba, ali lopta je u njihovom igralištu”.
Žestoko iz Sarajeva
Žestoko su reagovali i iz Sarajeva. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pisao je Evropskoj komisiji i tražio hitno povlačenje Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u RH, a u nedjelju je posredno najavio uvođenje kontramjera na proizvode iz Hrvatske:
“Želimo iscrpiti sve mogućnosti da se odluka povuče, ako to ne bude moguće, vrlo brzo ćemo reagovati i poduzeti mjere koja nam budu na raspolaganju”, izjavio je Šarović.
Istovremeno je trgovinska komora BiH objavila podatak o visokom rastu izvoza u Hrvatsku – proizvodi životinjskog porijekla (meso, riba, mlijeko) ostvarili su rast izvoza preko 200 posto u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Ipak, izvoz voća i povrća smanjen je za 18 posto, a šećera za 60 posto, dok je pokrivenost ukupnog izvoza uvozom 47 posto.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske u odgovoru nekim medijima iz Srbije demantovalo je optužbe kako je riječ o kršenju međunarodno preuzetih obaveza.
“Nismo prekršili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju niti pravila STO. Nije riječ o vancarinskoj barijeri, već o naknadama koje su pravo svake članice EU i nisu pretjerane. Ako se u šleperu od 25 tona nalazi paprika čija je maloprodajna cijena 10 kuna – jasno je da je trošak pregleda od 2000 kuna zanemarljiv u odnosu na ukupnu vrijednost paprike od 250.000 kuna. Ovo nije mjera protiv naših prijateljskih zemalja, kojima ćemo pomoći na trnovitom putu prilagođavanja pravilima EU. U dvij sedmice od primjene nove mjere na graničnim prijelazima pregledano je više od 1,3 miliona kilograma voća i povrća, a iz Srbije nije prošlo samo 8 hiljada kilograma paprike”, glasi odgovor iz Zagreba.
(Jutarnji list)
