Sjeverna Makedonija bi mogla biti jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja će na jesen dobiti pozitivno mišljenje za nastavak evropskih integracija.
Ostale zemlje bi, po svemu sudeći, mogle u “magareću klupu”, jer nisu ispunjene reforme koje su bile očekivane. BiH je, zbog krize svega i svačega, na marginama evropskih integracionih procesa već duže vrijeme, a što se tiče Srbije, nema napretka u dijalogu s Prištinom, zbog čega EU stavlja rampu i na samoproglašeno Kosovo. Kada se radi o Albaniji, zbog političke krize i zaustavljanja pravosudnih reformi, Brisel nije voljan toj zemlji progledati kroz prste.
Edvard Kukan, bivši poslanik Evropskog parlamenta i bivši predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za saradnju s jugoistočnom Evropom, koji važi za odličnog poznavaoca problematike proširenja, za slovačku nacionalnu agenciju SFPA ocjenjuje da se EU prema regionu često ponašala neprincipijelno, navodeći primjer Sjeverne Makedonije, za koju kaže da je već godinama ispunjavala svoje obaveze, a EU nije donosila odluku o pokretanju pregovora.
– Mislim da bi Sjeverna Makedonija mogla dobiti datum na jesen. To je realistično. Emanuel Makron je bio odlučan protiv, ali čini se da je malo omekšao. Iako Tirana očekuje sličan korak, mislim da je situacija tamo potpuno drugačija. Moraju da sprovedu veliku pravosudnu reformu, opozicija bojkotuje izbore, a Albanci ne mogu naći kompromis – kaže Kukan.
Što se tiče BiH, on smatra da je ta zemlja uhvaćena u procjep između Beograda i Prištine. Naime, kako ističe, na stolu je prijedlog razmjene teritorija, te ocjenjuje da se radi o lošem prijedlogu upravo zato što bi mogao dodatno destabilizovati BiH.
– Uprkos tome, mislim da će se o prijedlogu razmjene teritorija još raspravljati – rekao je on.
Izrazio je razočaranje radom Federike Mogerini, odlazeće visoke predstavnice za spoljnu politiku EU, te je ocijenio i da njen nasljednik Žozef Borel neće biti puno bolji.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) i dobar poznavalac evropske politike, ocjenjuje da je po zadnjim informacijama koje ima Francuska spremna da da zeleno svjetlo za Sjevernu Makedoniju, ali da Albanija nema zasad nikakve šanse.
– Holandija je takođe rezervisana, ali se očekuje da će pratiti stav Francuske, tako da se u ovom trenutku čini da jedino Sjeverna Makedonija ima neku šansu – kaže on.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke iz Ljubljane, upozorava da će signali protiv proširenja koji sve više dolaze iz EU ohrabrivati zemlje u regionu ne samo da se okreću od reformi, već da krenu i u korake koji su ranijih godina bili nezamislivi.
– Dobar primjer za to je Albanija, čija vlada već preduzima korake u cilju ujedinjavanja zemlje sa susjednim tzv. Kosovom, i Srbija, u kojoj se mijenja politička računica, jer zvanični Beograd vidi da perspektiva nije više toliko snažna i vidljiva, što se manifestiralo u prijetnjama o preraspoređenju vojske u srpsku enklavu na sjeveru Kosova – smatra on.
On ističe da se nevoljnost EU u nastavku proširenja jasno vidjela na primjeru Sjeverne Makedonije, kojoj su evropski lideri u junu otkazali perspektivu započinjanja pregovora o članstvu.
– Evropske integracije su ranije uvijek djelovale motivišuće na domaće lidere. Ako ne bude bilo evropske perspektive, pitanje je koliko će to uticati na povećanje nestabilnosti – smatra on.
(Nezavisne)
