Savez logoraša Republike Srpske uputio je protestno pismo OHR-u, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) i članovima Pravosudne komisije Brčko distrikta u kojem je izrazio protivljenje kanditaturi glavnog tužioca iz Brčkog Zekerije Mujkanovića za člana VSTS.
U pismu se navodi da je neprofesionalno i suprotno svim standardima, koje su u pravosuđu BiH ustrojili predstavnici međunarodne zajednice, da se za člana VSTS kandiduje osoba koja je u septembru 1992. godine učestvovala u ispitivanju zarobljenih Srba, civila iz Bukvika.
“Brojni predratni stanovnici Bukvika svjedočili su da su bili izloženi strahovitim psihičkim i fizičkim mučenjima, a o tim teškim danima i mukama kroz koje su prošli naši sunarodnici, članovi Saveza logoraša Republike Srpske, Mujkanović sa pravosuđem nije podijelio svoja saznanja”, navodi se u pismu.
Savez logoraša navodi da Mujkanovićevo “zavlačenje” pred pravosuđem Brčkog slučaja Boderište, odnosno mučenja i stravičnog ubistva 13 zarobljenih srpskih boraca u martu 1993. godine, da bi nakon više godina obećanja porodicama stradalih da će odgovorni biti procesuirani, predmet prebacio u Sarajevo, upućuje u najmanju ruku na neprofesionalizam.
U pismu se dodaje da porodice ubijenih srpskih boraca izražavaju sumnju u namjere brčanskog Tužilaštva, te da o ostalim sumnjama i dilemama ovom prilikom ne žele da iznose stavove.
“Ne treba podsjećati kako se osjećaju srpski logoraši koji su u Gornjem Rahiću premlaćivani i mučeni na razne načine uz saznanje da je, nakon četvrt vijeka od njihovog stradanja, nevjerovatno mali broj odgovornih procesuiran, za šta dio krivice, objektivno, snosi i aktuelni tužilac Mujkanović”, navodi se u pismu.
Savez logoraša podsjeća i na još eklatantniji primjer Mujkanovićeve neprofesionalnosti kao tužioca i rukovodioca Tužilaštva Brčko distrikta, a riječ je o podizanju optužnice protiv troje pripadnika HVO-a u januaru 2002. godine.
“Kako je moguće da silovanje četiri Srpkinje koje su naoružani vojnici počinili u septembru 1992. godine u logoru za Srbe u osnovnoj školi u Bijeloj kod Brčkog optužnicom nije okarakterisano kao ratni zločin, već kao `običan zločin`, o čemu govore i izrečene kazne za zločince. Troje zlikovaca za taj gnusni čin dobilo je ukupno šest godina zatvora”, navodi se u pismu.
Zbog iznesenih činjenica u najmanju ruku nemoralno je i neprofesionalno da takva osoba odlučuje o imenovanju pravosudnog kadra u BiH, ističu u Savezu logoraša i pitaju kako očekivati da Mujkanović doprinese napretku pravosuđa u BiH kada na mikro planu nije bio uspješan.
“I na kraju, činjenica da je devet poslanika Bošnjaka u brčanskom parlamentu u pismu upućenom na više adresa domaćih i stranih institucija eksplicitno zatražilo da Zekerija Mujkanović bude izabran za člana VSTS govori o politizaciji i političkom pritisku na pravosudne institucije. To ne ohrabruje nijednog stanovnika ove napaćene zemlje, niti upućuje na zaključak da je pravosuđe nezavisno”, naglašava se u pismu.
Savez ističe da njegovi zahtjevi za primjereno kažnjavanje odgovornih za brojne ratne zločine nad Srbima i dalje ne nailaze na adekvatan odgovor pravosudnih organa u BiH.
“Umjesto da se pravosudne institucije i predstavnici međunarodne zajednice, kao jedna vrsta garancije da će ratni zločinci biti privedeni pravdi, pozabave tim aktivnostima, mi članovi Saveza logoraša svjedoci smo bespoštedne borbe za funkcije u pravosuđu BiH”, navodi se u pismu ovim institucijama.
Savez logoraša naveo je kao primjer za to ogorčenu borbu za ličnu promociju u pravosuđu koja stiže iz Brčko distrikta BiH, a vezana je za kanditaturu glavnog tužioca iz Brčkog Zekerije Mujkanovića za člana VSTS.
(Srna)
