I dalje ne prestaju reagovanja na Sporazum o formiranju vlasti, koji su u ponedjeljak potpisali lideri SNSD-a, HDZ-a i SDA. Sporno je slobodno tumačenje člana 3 Sporazuma, koji govori o NATO integracijama. Dok iz SNSD-a tvrde da aktivacije MAP-a nema, opozicija iz Srpske je uporna da je Sporazumom otvoren put ka NATO-u.
Kapitulacija i ulazak u NATO dio su potpisanog Sporazuma, tvrdi i dalje opozicija.
Nema članstva u Atlantskom savezu, Sporazum je u skladu sa ranije usvojenim i dogovorenim politikama Srpske, odgovara srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
Upravo oni koji danas u Sporazumu vide i ono čega nema, srpski ministri i predstavnici u BH institucijama iz SDS-a i PDP-a, podržali su ulazak BiH u NATO u proteklom mandatu, kaže Dodik.
– Neka dokažu to što u očaju viču po svojim medijima. Mogu da pokažem dokumente koje su, da ne idem dalje, samo u posljednje četiri godine potpisali Mirko Šarović i Mladen Ivanić, a tiču se puta BiH u NATO. Oni su glasali za to i otkud im obraz, pravo i politička pristojnost da me išta pitaju, a ne još i lažno optuže – kategoričan je Dodik.
A potpisani dokumenti su Plan rada Savjeta ministara BiH za 2019. i Strategija spoljne politike BiH.
U prvom dokumentu, koji su u martu morali da odobre i srpski ministri, jasno piše opredijeljenost BiH za ulazak u NATO.
– Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine. Prioritetne aktivnosti biće usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP-a – navodi se u Planu rada SM.
Drugi dokument, Strategija spoljne politike BiH, iz marta prošle godine, koja se odnosi na period do 2023., još detaljnije opisuje put ka NATO-u, imenujući ga kao prioritetan. I taj dokument odobrili su srpski predstavnici na nivou BiH, kaže Dodik.
– Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u Bosni i Hercegovini (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave s provođenjem aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine – stoji u tekstu Strategije spoljne politike BiH.
O kakvom širokom političkom konsenzusu se radi, nije jasno, jer se u dokumentu ne spominje Rezolucija o vojnoj neutralnosti koju je Narodna skupština Srpske usvojila 2017. godine.
NATO je posebna priča o kojoj BiH sada nema kapacitet da raspravlja, čak i da postoji politički konsenzus, a nema ga, kaže delegat SNSD-a u Domu naroda BiH, Nikola Špirić, i dodaje da su srpski predstavnici u Savjetu ministara, BiH doveli pred sama vrata NATO-a.
– Mislim da je najvažnije očuvati princip saradnje kao i do sada sa NATO. A šta će dalje biti, treba politički odlučivati. Ako su ovi iz SzP odlučili mimo odluke Narodne skupštine o neutralnosti, onda su oni radili protiv institucija Srpske i to ih je porazilo na izborima 2018 – rekao je Špirić.
Da li će NATO i kada doći na red, u smislu aktivacije MAP-a i članstva u Atlantskom savezu, sada se ne može procijeniti, kaže Špirić, ali do toga može doći jedino i samo ako Srpska i zvanično promijeni svoju politiku i odluku o vojnoj neutralnosti.
(Srna)
