Nakon što je požar u poslovnoj zoni “Incel” bio okidač da se otkrije, odnosno ponovno pokrene afera “Piralen”, što je zabrinulo stanovništvo Banjaluke, građane Srpske potresla je nova priča o mogućem odlaganju nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, koji bi, u slučaju realizacije, prouzrokovao negativne posljedice i na RS.
Trgovska gora se nalazi na svega 850 metara od granice sa Srpskom i BiH, a ideja da se srednji i niski radioaktivni otpad, čija bi se dejstva osjetila i na našem prostoru, odlaže na toj lokaciji, izaziva nezadovoljstvo građana i institucija BiH.
Iako zvaničnici iz Hrvatske poručuju da se takva odlagališta grade širom Evrope i da se uz primjenu savremenih tehnologija smanjuje i otklanja bilo kakva opasnost, te da zvanična odluka još uvijek nije donesena, strepnja stanovništva u BiH postaje sve veća.
Riječ je o radioaktivnom otpadu nuklearne elektrane Krško, na granici Hrvatske i Slovenije. Ovaj otpad, prema ugovoru te dvije zemlje, Hrvatska treba da preuzme i zbrine do 2023. Dok je Slovenija, koja je zajedno sa Hrvatskom dužna da odlaže taj otpad, na dobrom putu da pronađe trajno rješenje koje je nesporno i za zemlje u okruženju, Hrvatska je tek krajem prošle godine donijela program prema kojem bi Trgovska gora kod Dvora na Uni bila najpogodnija lokacija za privremeno skladištenje.
Zvaničnici Hrvatske, u rijetkim obraćanjima javnosti ovim povodom, tvrde da tek razmatraju odluku da ova lokacija dobije status privremenog ili trajnog odlagališta. Za to vrijeme, institucije u BiH rješavanje ovog problema prebacuju jedna drugoj u nadležnost, paralelno sa protestima i opštim nezadovoljstvom građana.
Odgovor na ovakvo ponašanje hrvatskih institucija trebalo bi da pruži resorno ministarstvo spoljnih poslova BiH, koje pred ovim problemom uglavnom sjedi skrštenih ruku, a nakon neuspješnih upozorenja susjedima pažnju javnosti preusmjerava na druga aktuelna pitanja.
Jedno takvo pitanje, svakako je vezano za aferu zagađenog industrijskog zemljišta u Banjaluci, u poslovnoj zoni Incel, čijem rješavanju se pristupilo tek ove godine, nakon požara koji je na tom lokalitetu izbio 9. marta.
Do reakcije nadležnih institucija trebalo je da prođe 14 godina, jer izvještajima iz 2005. godine koji su pokazivali prisustvo piralena na ovom području, kada je sprovedeno istraživanje, resorno ministarstvo u tadašnjem sazivu Vlade RS nije pridavalo značaja.
Nedavnim analizama 52 uzorka na 21 lokaciji u spornoj zoni uvrđeno je da piralena nema u podzemnim vodama, a da najveći dio kontaminiranog zemljišta na području tri firme unutar banjalučke Poslovne zone Incel, uglavnom u zoni bivše Energane.
“Najveći dio je kontaminiran u zoni gdje je Energana u Poslovnoj zoni Incel. Energana ne radi od 2010. godine, ali su ostale određene koncentracije. Svi subjekti koji se nalaze u PZ Incel, biće obavezani da plate sve što su učinili u okviru svog subjekta, jer u domaćem zakonodavstvu postoji načelo „zagađivač plaća“, rekla je ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić.
Ona je dodala da su se nadležne institucije angažovale u rješavanju ovog pitanja, te da je formiran ekspertski tim koji će raditi sa međunarodnim konsultantima na sanaciji zemljišta, ali nije mogla precizirati kada će u potpunosti biti sanirano ovo područje, jer se radi o površini od oko 80 hektara zemljišta.
Timu bi ovih dana trebala biti dostavljena sva relevantna dokumentacija koja je potrebna za rješavanje ove problematike. Takođe, glavnom republičkom inspektoru je naloženo da se obavi hitan pregled svih radnika na prostoru gdje je iscurio piralen, kao i drugih radnika u PZ Incel.
Podsjećamo, problem kontaminiranog zemljišta u Banjaluci uočen je još 2005. godine kada je Evropska komisija dala veliku količinu novca da se obave provjere i analize svega što se nalazi u krugu “Incela”. Kako je rečeno, još tada su nadležni informisani da postoji velika količina ulja piralen u krugu ovog preduzeća. Jedanaest godina kasnije, odlučeno je da otrovno ulje piralen bude uništeno, ali ta odluka nije realizovana.
Zašto tadašnje nadležne institucije nisu adekvatno reagovale i preduzele korake koji bi spriječili aktuelno stanje i zašto se zagađeno zemljište prodavalo pod takvim uslovima, i dalje ostaje otvoreno pitanje.
(banjaluka.net)
