Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović istakao je da je približavanje BiH članstvu u NATO-u izmišljen uslov za formiranje vlasti na nivou BiH i upozorio da zbog nekonstituisanja vlasti svi u BiH trpe veliku štetu.
“Srpska je zauzela ispravan stav kada je donijela rezoluciju o vojnoj neutralnosti. Uslovljavanje formiranja vlasti tim pitanjem je izmišljen uslov i problem. Niko time ne može da uslovljava formiranje Savjeta ministara”, rekao je Čubrilović u intervjuu Srni.
On je upozorio da zbog neformiranja vlasti na nivou BiH štetu trpe svi u BiH i njenim entitetima.
“Ne možemo da uđemo u infrastrukturne projekte jer se čeka na odluke Savjeta ministara ili Parlamentarne skupštine BiH. To opterećuje i nas u Srpskoj koji radimo, poštujemo zakone i crpimo sva ustavna ovlaštenja. To nije sreća ni za one koji to koče. Mala grupa ljudi ne dozvoljava da se vlast konstituiše onako kako to definiše Izborni zakon. Volja građana se mora poštovati i biti iskazana kroz formiranje vlasti”, rekao je Čubrilović.
Na pitanje da li je realno da stranke iz Srpske koje predvodi SDS formiraju vlast na nivou BiH iako su izgubile izbore, Čubrilović je istakao da su i oni svjesni da to ne ide na taj način.
“Imali smo takvu situaciju u prethodnom mandatu i vidjeli smo kako su protekle te četiri godine. To nije dobro. Izborni pobjednici treba da snose najveću odgovornost, a da bi se to dogodilo mora im se dati šansa da formiraju vlast kakvu su građani izabrali na izborima”, kaže Čubrilović.
Predsjednik Narodne skupštine je izrazio zadovoljstvo što je u Srpskoj na vrijeme formirana vlast na svim nivoima i da sve funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.
“Da bismo realno ocjenjivali rezultate rada Narodne skupštine Republike Srpske moramo ih uporediti sa drugima. Nažalost, u BiH nemamo sa kime da se poredimo jer smo mi jedini parlament koji funkcioniše i uspunjava svoju ustavnu i zakonodavnu obavezu”, naglasio je Čubrilović.
On je podsjetio da je Narodna skupština u prvoj polovini godine imala deset sjednica na kojima je usvojeno 29 prijedloga zakona, 12 zakona i tri strategije u formi nacrta, obrađene su 22 tematske cjeline, te provedeno više javnih i stručnih rasprava o zakonskim rješenjima.
“Podaci jasno dokazuju da je Narodna skupština Republike Srpske i dalje najefikasniji zakonodavac u BiH. Narodna skupština ima visok stepen realizacije cjelina predviđenih programom rada za 2019. godinu. Sve ono što je bilo predviđeno programima rada Narodne skupštine i Vlade, a stiglo je u parlament, razmatrano je na sjednicama”, rekao je Čubrilović.
Prema njegovim riječima, posebno raduje činjenica da se veliki broj zakona i odluka koje je donijela Narodna skupština direktno tiče poboljšanja uslova života i standarda građana Srpske, jačanja pravne države i unapređenja uslova za ekonomski razvoj.
“Teško je izdvojiti neki zakon kao najvažniji. Važno je stvaranje ukupnog ambijenta, a prije svega mislim na privredni. Bez razvoja privrede nema nadogradnje ni u ostalim oblastima. Usvojili smo zakone koji se odnose na stvaranje boljeg ambijenta za privredne subjekte koji treba da budu pokretači razvoja Srpske, ali i zakone koji se odnose na lične dohotke određenih kategorija. Jedan od njih je Zakon o podsticajima u privredi koji bi trebalo da dovede do povećanja zaposlenosti kroz subvencije na osnovu povećanja plata radnika i direktnih ulaganja”, kaže Čubrilović.
On je ocijenio da je veoma važno da su iz budžeta Srpske redovne isplate prema budžetskim korisnicima i za servisiranje međunarodnih obaveza, navodeći da su parlament i Vlada uspjeli da iznađu adekvatna rješenja.
Čubrilović je rekao da parlament poslije ljetne pauze očekuje mnogo posla.
“Neke od strategija ovih dana stižu u parlament, a očekujemo i zakone koji su usvojeni u formi nacrtu da stignu u formi prijedloga. Očekuje nas i priprema budžeta i ekonomske politike za iduću godinu”, napomenuo je Čubrilović u intervjuu Srni.
On je posebno izdvojio najavljeni set zakona koji bi trebalo da propišu mjere usmjerene na zaustavljanje negativnih demografskih trendova.
“Demografski problemi su veoma zahtjevni za rješavanje. Odlazak stanovništva treba posmatrati u širem kontekstu jer se to dešava u svim zemljama bivše Jugoslavije i u okruženju. Ali, ništa od toga ne može da nas utješi što ostajemo bez mladih, odnosno najkvalitetnije radne snage i ljudi koji u budućnosti treba da nose sve procese. Intenzivno se radi na mjerama kako bi taj trend zaustavili i sveli ga na podnošljiv nivo. Vlada će izaći sa prijedlozima, a moja politička opcija je to istakla kao jedan od najvažnijih problema koji moramo rješavati”, rekao je Čubrilović.
On je podsjetio da je Narodna skupština na prijedlog Vlade usvojila izmjene zakona koji su usmjerene na podsticanje nataliteta kroz refundiranje naknada za porodilje, te podržao prijedlog da mladim bračnim parovima bude dodijeljen kredit od 30.000 KM i da im se rođenjem prvog i svakog narednog djeteta otpiše po 10.000 KM.
Prema njegovim riječima, sistem obrazovanja treba da doživi transformaciju na svim nivoima.
“Taj segment društvenog života smo, ne samo našom krivicom, kroz određene procese potpuno zapustili i zapostavili. To nas najviše može koštati u vremenu koje dolazi i na tome treba ozbiljno, stručno i dugoročno raditi. Trebaće nam godine da se vratimo na kvalitet koji smo nekada imali. Naš narod je poznat po tome što lako usvaja znanja kada ima kvalitetne programe”, kaže Čubrilović.
Govoreći o činjenici da smrtna kazna još nije izbrisana iz Ustava Srpske iako je Narodna skupština još 2009. godine usvojila amandman kojim je to predviđeno, Čubrilović je istakao da su to 2012. godine, bez podrške javnosti i gotovo bez legitimiteta, zaustavili delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda.
“Postoji rješenje i treba da izvršimo tu obavezu. Naša javnost zna zbog čega to nije urađeno. Delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda osporili su set amandmana na Ustav u kojem je bio i onaj koji je podrazumjevao da bude ukinuta smrtna kazna. To je jedini razlog zbog čega je ona ostala. Svako ima pravo da griješi, ali i da ispravlja svoje greške i radićemo na tome da što prije dođemo u poziciju da možemo da ukinemo smrtnu kaznu, a samim time zadovoljimo međunarodne standarde u vezi sa tim”, kaže Čubrilović.
Komentarišući ponašanje dijela poslanika koje je često van okvira propisanog Poslovnikom o radu Narodne skupštine, Čubrilović je istakao da je na javnosti da ocijeni ko se ponaša parlamentarno, poštuje Poslovnik i pokušava da bude konstruktivan.
“Većina poslanika ima korektan odnos prema Poslovniku, kolegama i javnosti. Sa druge strane su oni koji zloupotrebljavaju Poslovnik i koriste uvredljive izraze koji ne priliče poslaniku, vjerujući da će se na taj način u boljem svjetlu predstaviti javnosti. Ne vjerujem da neko u javnosti to doživljava pozitivno”, naglasio je Čubrilović.
On je dodao da je očekivao da će prilagođavanje radu parlamenta biti okončano najduže za šest mjeseci.
“Neki to nisu uspjeli, da li zato što ne žele ili što nisu u stanju da shvate svoju poziciju i značaj parlamenta. Najvažnije je da je skupštinska većina kompaktna, funkcioniše i izvršava svoje obaveze”, rekao je Čubrilović.
On je ocijenio da izborni rezultati onih koji su se u prethodnom sazivu ponašali nedostojno pokazuju da takva praksa može biti veoma kontraproduktivna, jer građani sve vide i zasite se dežurnih provokatora.
Na pitanje u vezi sa kritikama da previše često predsjedavanje za vrijeme sjednica prepušta potpredsjednicima Narodne skupštine, Čubrilović je rekao da to dolazi iz određene grupacije.
On je pojasnio da predsjednik Narodne skupštine po Poslovniku ima dvadesetak nadležnosti, a jedna od njih je predsjedavanje.
“Međutim, nije to najvažniji posao predsjednika, koji ima mnogo obaveza definisanih Ustavom i Poslovnikom. Ne predsjedavam sjednicama jedino u slučaju kada imam i drugih obaveza koje ne bi trebalo da čekaju i da ostaju nezavršene. Imamo četiri potpredsjednika koji su osposobljeni da kvalitetno predsjedavaju i veoma dobro poznaju Poslovnik. Našli smo mjeru, ja predsjedavam više od 40 odsto ukupnog vremena, svaki put otvaram sjednicu, vodim glasanje i pripremam sjednicu”, kaže Čubrilović.
On je zaključio da poslanici ni na koji način nisu oštećeni time što predsjednik u svakom momentu ne predsjedava za vrijeme sjednica parlamenta.
(Srna)
