Komisija za spoljnu trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas po drugi put nije podržala Izvještaj o radu Vijeća ministara BiH za prošlu godinu koji se odnosi na rad Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te agencija koje djeluju pri ovom ministarstvu.
Članovi komisije su saglasni da je metodologija izvještaja koju je donijelo Vijeće ministara BiH, a koja je sa evropskim standardima, nepregledna, te jednoglasno donijeli zaključak da se sugeriše ovom domu da izvještaj mora biti vezan za program rada.
Nikola Špirić, član Komisije rekao je da Vijeću ministara treba sugerisati da se odustane od ove forme izvještavanja, jer je nepregledna, a pravi problem i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a i parlamentu.
„Moramo vidjeti koliko je progres ostvaren i u kojoj oblasti, koji su problemi, tako bi trebalo da izgleda izvještaj“, naglasio je Špirić.
Dodaje da je nemoguće napraviti jedan model izvještavanja koji će primjenjivati sva minstarstva.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH rekao je da ni za njega nije prihvatljiva ova metodologija izvještaja, te dodao da bi možda uvodni i završni dio izvještaja trebao da bude u tekstualnom obliku, u cilju razumijevanja, kako njegovog, tako i članova Komisije.
On je istakao da je prošla godina najuspješnija godina za BiH, posebno kada je u pitanju evropski put zemlje, što, kako je rekao, govore parametri, ali da je ispod potreba bh. drušva.
Osvrćući se na primjedbe da se u izvještaju ne mogu vidjeti koje su strategije Ministarsva i njegovih organizacionih jedinica – Kancelarije za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Agencije za bezbjednost hrane i kancelarije za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi – Šarović je rekao da je fokus na četiri – infrastrukturu kvaliteta, zaštitu životne sredine, te strategije koje se odnose na poljoprivredu, odnosno ruralni razvoj, te energetiku.
On je ponovio da bez usvajanja ovih strategija u narednom periodu na nivou BiH, zemlja nema šanse kada su u pitanju fondovi EU, a nema pristup sredstvima velikih donatora koji su prisutni u BiH.
Prema njegovim riječima, dugo se čeka na „unutrašnje dogovore“, kako bi se donijela odluka i usvojila određena strategija.
Miroslav Milovanović, član Komisije podsjetio je da je Ustavom BiH propisano da je poljoprivreda u nadležnosti entiteta, te istakao da bi Evropa morala prihvatiti ovakvo ustavno uređenje zemlje.
On je naveo primjer da u Belgiji postoji 15 agencija za agrarna plaćanja, te istakao da bi Unija trebalo da prihvati da bi u BiH mogle postojati tri takve agencije, čime bi poljoprivrednicima u BiH bila dostupna sredstva iz raznih fondova.
Osvrćući se na izvještaj Agencije za bezbjednost hrane, Milovanović je upozorio na prekomjernu upotrebu antibiotika za životinje, te dodao da se Agencija po tom pitanju nije konsultovala, odnosno tražila mišljenje nadležnih institiucija u Republici Srpskoj.
(Srna)
