Povećanje privatnih i javnih investicija i podrška privredi i javnom sektoru osnovni je cilj seta zakona koji su se na inicijativu Ministarstva finansija RS i institucija iz oblasti finansija našli na dnevnom redu Pete sjednice Narodne skupštine.
Na razmatranju su tako bile izmjene i dopune Zakona o bankama RS, Zakona o porezu na dobit, Zakona o fiskalnim kasama, Zakona o Garantnom fondu i Zakon o unutrašnjem platnom prometu, koji je nastao iz potrebe za uvođenjem centralizovane baze podataka o računima fizičkih lica otvorenih kod ovlašćenih organizacija.
Prijedlog o izmjeni Zakona o bankama po hitnom postpuka donosi izmjene aktuelnog zakona koje se odnose na podizanje najveće dopuštene izloženosti sa pet na 15 odsto.
Ministar finansija Zora Vidović istakla je da je dosadašnja izloženost banaka prema jednom ili više povezanih lica bila rigorozna i iznosila pet odsto od priznatog kapitala, što je sprečavalo banke da budu više izložene i plasiraju veće nivoe kredita.
“Ograničenje koje je bilo pet odsto povećali smo na 15 odsto, odnosno svaki kreditni portfolio može da bude 15 odsto neobezbijeđen kolateralom. Naravno, banke će određivati ko je klijent kojem mogu dati takav kredit. Smatramo da ovim banka neće biti ugrožena”, istakla je ministarka Vidović.
Uz dalje očuvanje adekvatnog upravljanja rizicima poslovanja banaka i očuvanje stabilnosti bankarskog sektora, predložene izmjene trebalo bi da doprinesu većem plasmanu novih kredita i rastu privatnih i javnih investicija.
Obrazlažući prijedlog o izmjeni Zakona o bankama RS, Vidovićeva je navela da će ovim izmjenama bankama biti olakšan posao, te je izrazila nadu da će više sredstava biti plasirano u privredu.
“Na ovaj način doprinijeće se većoj makroekonomskoj stabilnosti Republike Srpske i ostvariti opštedruštvena korist. Donošenje ovog zakona predstavlja jednu od niza mjera za poboljšanje pristupa finansijama, da bi se preduprijedile moguće štetne posljedice nedovoljnih izvora finansiranja za podršku razvojnih investicija.”
Zakon o porezu na dobit
Rasterećenje privrede i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, te povećanje konkurentnosti domaćih kompanija nalaze se među prioritetnim zadacima i u fokusu aktivnosti Vlade RS.
Jedan od vidova aktivnosti, koje bi išle u korist navedenom smjeru djelovanja Vlade jeste i izmjena Zakona o porezu na dobit kojim je predviđeno smanjenje poreske osnovice za porez na dobit u visini vrijednosti ulaganja u opremu i postrojenja.
Izmjene Zakona o porezu na dobiti posebno su značajne za proizvodna preduzeća kojima bi se, za vrijednost uloženih sredstava u opremu i postrojenja, umanjila poreska osnovica za porez na dobit.
„Svim poreskim obveznicima, privrednicima koji ulažu u opremu i postrojenja njihova poreska osnovica za porez na dobit se umanjuje za ukupan iznos 100 odsto oslobađanja za iznos koji se ulaže u opremu”, izjavila je ministar finansija Zora Vidović.
Vidovićeva je istakla da je cilj poreske olakšice pospješivanje investiranja u proizvodne djelatnosti u RS.
“Predloženim zakonom, za razliku od relevantnih odredaba važećeg Zakona o porezu na dobit, na drugačiji način se uređuje poreska olakšica po osnovu ulaganja u proizvodne djelatnosti, koja je prevashodno predložena sa ciljem da se pospješi investiranje u proizvodne djelatnosti u Republici Srpskoj, te da se tako stimuliše proizvodna djelatnost. Tako je i ovim prijedlogom uređeno da poreski obveznik može da izvrši umanjenje poreske osnovice poreza na dobit za vrijednost ulaganja u opremu i postrojenja za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti.”
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit našao se na razmatranju na Petoj sjednici Narodne skupštine RS.
Zakon o Garantnom fondu
Unapređenje poslovne aktivnosti Garantnog fonda, što bi za posljedicu imalo razvoj preduzetništva i povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede RS.
Određene novine u poslovanju Garantnog fonda uvode se osam godina nakon njegovog osnivanja, a njima se omogućava da se, pored garantovanja konkretne finansijske obaveze preduzetnika izdavanjem pojedinačnim garancija, izdaju i garancije za obezbjeđivanje dijela obaveza iz portfelja kredita, ugovorenih između preduzetnika i banke.
Osnovni cilj izmjena odnosi se na podsticanje banaka na dodatnu kreditnu aktivnost i odobravanje većeg broja kredita malim i srednjim preduzećima, jer bi u tom slučaju Fond garantovao pokriće kreditnog rizika do 25 odsto izloženosti rizika na nivou portfelja.
Pored toga, izmjene bi dovele do ukidanja ograničavanja davanja garancija za finansiranje trgovačke djelatnosti.
Lakše upravljanje troškovima u preduzetništvu postiže se izmjenom kojom je predviđeno da, umjesto dosadašnjeg tromjesečnog perioda obračuna i plaćanja naknade, preduzetnici naknadu za korišćenje garancija plaćaju Fondu, na način dogovoren ugovorom.
Zakon o fiskalnim kasama
Paralelno sa rasterećenjem privrede, među zadacima Vlade RS nalaze se i aktivnosti koje bi za posljedicu imale suzbijanje sive ekonomije.
Novine koje donose izmjene Zakona o fiskalnim kasama odnose se na povećanje kazni, koje bi iznosile od 10.000 do 20.000 KM za pravna lica, od 5.000 KM do 10.000 KM za fizička lica i od 2.000 do 4.000 KM koliko je predviđeno za odgovorno lice.
“Imamo visok nivo sive ekonomije i fokus Vlade je da on bude smanjen. On se smanjuje u posljednjih nekoliko godina, ali to još nije zadovoljavajući nivo. Smanjenjem nivoa sive ekonomije mogli bismo u velikom dijelu da rasteretimo poslodavce”, istakla je Zora Vidović, ministar finansija.
Izmjene će se odnositi na rok plaćanja kazne, kao i predviđeni vremenski rok predviđen za zatvaranje objekta koji ne poštuje Zakon.
“Ako kazna bude plaćena u roku od 48 časova, objekat neće biti zatvoren. U suprotnom, biće zatvoren 30 dana, a ne 15, kao što je bilo propisano do sada. Ponovljenim prekršajem novčana kazna bila bi dvostruko veća, a objekat zatvoren 60 dana”, rekla je Vidovićeva.
Zakon o unutrašnjem platnom prometu
Uspostavljanje Registra računa fizičkih lica otvorenih u ovlašćenim organizacijama, koje bi bile u nadležnosti Agencije za posrednike, informatičke i finansijske usluge Banja Luka APIF, promjene su koje su predviđene izmjenama Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
Razlog zbog kojeg se javila potreba za izmjenom postojećeg zakona pronalazi se u potrebi uvođenja centralizovane baze podataka o računima fizičkih lica otvorenih kod ovlašćenih organizacija za platni promet, a sve to s ciljem primjene međunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Ministar finansija Zora Vidović izjavila je da se ovim zakonskim rješenjem suzbija nivo sive ekonomije, predlažu dodatne norme s ciljem olakšanja poslovanja privrednih subjekata i unapređuje sprovođenje postupka prinudne naplate potraživanja na novčanim sredstvima s ciljem veće zaštite povjerilaca.
„S obzirom da je tokom rada kontrolnih organa utvrđeno da veliki broj poslovnih subjekata usmjerava sredstva na privatne račune koji nisu mogli biti predmetom kontrole, izmjena propisa će omogućiti da kontrolne institucije imaju uvid u Registar“, navela je ministar Vidović i dodala da će podaci o sredstvima na računu biti zaštićeni kao poslovna tajna.
(banjaluka.net)
