Neformiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, kao i Federacije BiH, održava se i na ekonomiju i privredu Republike Srpske, kaže u intervjuu za Srpskainfo premijer Srpske Radovan Višković.
On pojašnjava da određene aktivnosti, koje Vlada Republike Srpske ima u planu da uradi u narednom periodu, ne mogu da se realizuju ako prethodno ne prođu određene procedure u Savjetu ministara BiH.
– S druge strane, s Vladom FBiH imamo par otvorenih pitanja, zbog kojih trpi budžet Srpske – kaže Višković.
Koja su to pitanja?
Prije svega pitanje preduzeća “Elektroprenos BiH” (jedina zajednička kompanija Srpske i FBiH, op.a), koja je u blokadi skoro 17 mjeseci, jer se u FBiH ne mogu dogovoriti oko imenovanja novog menadžmenta, dok je starom istekao mandat. Jedini problem je da li će direktor tog preduzeća biti Hrvat ili Bošnjak, i zbog toga je preduzeće u blokadi. U ovom momentu blizu 200 miliona KM je zarobljeno u tom preduzeću, od čega 45 odsto pripada Srpskoj. U par navrata sam se sastao s premijerom FBiH Fadilom Novalićem sa kojim sam razgovarao o ovom problemu. Naglasio sam da je to ozbiljan problem ne samo za građane Banjaluke, već i Mostara, Sarajeva, Tuzle i svih drugih u BiH. Ovdje više nisu u pitanju milioni zarobljenih maraka već sigurnost i pouzdanost našeg energetskog sistema, što je preduslov za razvoj privrede i ulaganja stranih investitora.
Najavili ste tužbu protiv FBiH i UIO BiH zbog neprimjenjivanja koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza. Koliko je Srpska u gubitku zbog toga?
Samo za 2018. i prva četiri mjeseca ove godine Srpska je u gubitku oko 46 miliona maraka. Do kraja mjeseca tužba bi trebala biti spremna. Kao predsjednik Vlade Srpske imam zakonsku obavezu da štitim budžet i to ću morati da radim, jer je ovo nedopustivo.
Vlada Srpske je u ranijem periodu najavljivala da će direktori javnih preduzeća biti smijenjeni ako preduzeća na čijem se čelu nalaze budu poslovali negativno. Kada se mogu očekivati te smjene?
U ovom momentu u skoro svim javnim preduzećima imamo v.d. direktora. U nekim su postavljeni novi direktori sa kojima smo razgovarali i rekli im šta se od njih očekuje. Moramo im dati neki vremenski period od bar godinu dana da vidimo da li će moći ispoštovati sve što se od njih očekuje. I dalje stojimo pri stavu da će se za minuse koji se dese u javnim preduzećima, a koji se ne mogu pravdati nekom višom silom, smjenjivati menadžment bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali.
Migranti su postali ozbiljan problem za BiH. Šta će se desiti ako promijene rutu i umjesto u USK krenu na granične prelaze s Hrvatskom koji se nalaze u Srpskoj? Da li je RS spremna da reaguje i na koji način?
Ovim pitanjem trebaju da se bave nadležne institucije na nivou BiH, prije svega Savjet ministara BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH, ali oni to ne čine. Vlada Srpske je prije par mjeseci uputila gradu Bihaću oko 50.000 KM kao pomoć za rješavanje problema po pitanju migrantske krize. To znači da pratimo stanje i da smo spremni da reagujemo kada treba. U Srpskoj je formirano tijelo koje prati pitanje migranata i migrantske krize. Do sada je to rađeno na uspješan način i što se tiče Srpske nije bilo nekih posebnih problema po pitanju bezbjednosti. Siguran sam da će MUP biti spreman i sposoban da tu situaciju drži pod kontroliom i da će te migrante, ukoliko se opredijele da krenu ka graničnim prelazima u Republici Srpskoj, moći iskontrolisati.
Najava da će Srpska formirati rezervni sastav policije izazvala je oštre rakcije dijela međunarodne zajednice, ali i političara iz FBiH. Da li ima osnova za takvu njihovu reakciju?
Ne razumijem tu reakciju. To nije uopšte pitanje kojim smo se mislili odmah baviti, već u narednih par godina. Mi nemamo ništa protiv toga da se i u Federaciji napravi isto. Oni imaju duplo više redovnih pripadnika policije, što znači da će imati preko 2.000 pripadnika rezervnog sastava. Kada bi mi iz Srpske gledali na to na način kako to gledaju političari iz FBiH, onda bi mi imali više razloga da se zabrinemo.
Da li je rezervni sastav policije zaista neophodan?
Postoji nekoliko razloga zašto smo se odlučili za to. Posmatrali smo to i sa bezbjedonosne, ali i ekonomske strane. Migrantska kriza je samo jedan od razloga. Drugi razlog su elementarne nepogode, koje smo već imali. Želimo da u takvim situacijama imamo određeni broj ljudi koje možemo brzo angažovati.
Koja je to ekonomska strana kojom ste se vodili?
Dođu nam stranci i kažu kako migrantska kriza jeste problem, ali se oni, eto, zalažu da se ojačaju kapaciteti BiH. U redu, ali neka nam neko kaže ko plaća te ojačane kapacitete. Pa, plaćaju i građani Srpske. Raspodjela prihoda je definisana na način da se prvo namire zajedničke institucije, a ono što ostane dijeli se entitetima. Ako neko misli da treba Graničnu policiju BiH ojačati sa 1.000 novih pripadnika, ne slažem se s tim, jer će nas to debelo koštati. Imamo sad migrantsku krizu ali ona neće trajati narednih 100 godina. Pripadnike rezervnog sastava policije plaćamo samo onda kada se angažuju. Ako su tokom godine angažovani samo jedan mjesec, onda primaju naknadu samo za taj mjesec, a ne za 12 mjeseci. S druge strane, one službenike koje bi primili u GP BiH bi morali plaćati svih 12 mjeseci sa svim onim benefitima, od toplog obroka, odvojenog života, duplo većih plata i slično. Nismo za to.
Evidentan je problem odlaska građana iz ove zemlje. Šta se čini kako bi se to zaustavilo, odnosno da li vjerujete da se taj problem može riješiti samo povećanjem plata?
Jedan od preduslova jeste povećanje plata. To su bar informacije koje dobijam u kontaktu sa običnim građanima. Znam da i određeni procenat građana odlazi, jer ne vide ovdje neku perspektivu, boje se nekakvih sukoba ili na njih utiče ova politička nestabilnost. Međutim, najveći broj njih ide zbog ličnih primanja. Mislim da je to osnovni uslov da se građani zadrže ovdje, a sve ostalo je samo nadogradnja. Vlada Srpske je zbog toga stavila fokus na povećanje ličnih primanja u realnom sektoru. Želimo da poboljšamo privredni ambijent i tako punjenje budžeta podignemo na veći nivo, kako bi u narednom periodu mogli razmišljati o povećanju plata, penzija i socijalnih davanja. Isto tako, želimo da napravimo ambijent da poslodavci primaju više ljudi, daju im veće plate, kako bi se realni sektor još više razvijao. Ne smijemo zaboraviti da nam realni sektor puni budžet. Tek onda kada riješimo taj problem možemo da idemo u našu konačnu mjeru, a to je da smanjimo poreska opterećenja realnom sektoru i na neki način stvorimo što bolji privredni ambijent u Srpskoj. Pred poslanicima parlamenta Srpske je set od skoro 40 zakona, koji upravo idu u pravcu tog našeg cilja.
U posljednje vrijeme ima i pozitivnih primjera da se poslodavci odlučuju doći i ulagati u RS. Da li vam ti strani ulagači kažu zašto se opredjeljuju da dođu ovdje i šta smatraju da treba popraviti?
U razgovoru sa tim investitorima može se zaključiti da 90 odsto stvari koje im smetaju, odnosno odvraćaju od ulaganja, nisu u rukama Srpske, već institucijama na nivou BiH. Nažalost, Srpska ne može da utiče na mnoge od tih stvari, počev od carinske politike, zaštite domaćih proizvoda, prekomjernog uvoza, zaštite uvoza svega i svačega i slično. Što se tiče pozitivnih primjera, već znate da je preduzeće „Mreža – netvork“ odlučilo da premjesti fabriku iz Rumunije u Srpsku. U razgovoru s direktorom tog preduzeća kazao mi je da im problem predstavlja dvostruko carinsko oporezivanje repromaterijala koje oni koriste. Naime, repromaterijali im dolaze iz Azije, pa su oporezovani u EU, a onda opet u BiH. Države u regionu su to pitanje uredile i imaju samo jedno oporezivanje. To je nešto što se mora riješiti i na nivou BiH. Međutim, bez obzira na te probleme, menadžment preduzeća „Mreža – netvork“ želi da radi u Srpskoj. Kažu da ono što mi nudimo investitorima nema nigdje u okruženju. To je ono što nas ohrabruje. Pored ove kompanije, još dva investitora iz inostranstva su najavili preseljene svojih fabrika u okolinu Bijeljine. To je nešto što nas sve u Srpskoj treba ohrabriti. Imamo već usvojen novi Zakon o podsticajima koji će olakšati poslodavcima koji povećaju plate radnicima da imaju povrat od plaćenih poreza i doprinosa. Pored toga, ovaj zakon u svom jednom dijelu tretira i podsticaje koje ćemo skupa sa Srbijom davati, prije svega investitorima iz Srbije, koji će doći ovdje da otvaraju svoje pogone. Već vodimo pregovore sa određenim izuzetno jakim privrednim subjektima iz Srbije da vidimo i riješimo problem, recimo preduzeća „Levita“ u Ljevče polju i šećerane u Bijeljini. Pregovori su u toku, pa ne bih otkrivao više detalja oko toga.
Srpska ima veliki potencijal i u turizmu, posebno banjskom. Da li Vlada planira da uđe u taj sektor?
Naravno, pomažemo gdje god možemo. Mnoge naše banje su obnovljene i modernizovane, i mogu da pruže usluge najprobirljivijim konzumentima Evrope i svijeta. Mnoge banje u Srpskoj imaju značajan broj gostiju iz Evrope. To je dokaz da se banjski turizam razvija i Vlada Srpske prepoznaje taj potencijal i pomagaće i dalje tom sektoru. Ovih dana ozbiljno radimo da riješimo pitanje Banje Guber u Srebrenici, ali i još nekih drugih banja.
I Jahorina je pozitivan primjer. Šta se trenutno radi na Jahorini i da li će biti novih sadržaja do sljedeće sezone?
Vlada je putem Olimpijskog centra omogućila da se radi nova gondola na Jahorini. To je investicija vrijedna nekih 16 miliona KM. Rade se i neki drugi sadržaji koji će omogućiti Jahorini da živi svih 12 mjeseci u godini. Ima dosta i privatnih investitora koji ulažu u Jahorinu. Zahvaljujući ulaganjima u proteklom periodu broj gostiju se povećao za nekoliko desetina, a javno preduzeće OC „Jahorina“ posluje pozitivno. Trenutno rješavamo neke imovinsko-pravne odnose na Jahorini kako bi u narednom periodu tamo privukli i neke od poznatih svjetskih hotelijerskih lanaca. Planiramo da im ponudimo zemljište na kojem mogu da sagrade hotel. Krajem ovog mjeseca planiramo i da ozvaničimo početak radova na rekonstrukciji magistralnog puta od Sarajeva ka Jahorini. Riječ je o investiciji od par miliona maraka.
(Srpskainfo)
