Godišnji sastanak guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji je u danas počeo u Sarajevu, šansa je da BiH obezbijedi priliv stranih investicija, smatra Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
“To je šansa da imamo priliv stranih investicija svake godine veći od milijardu dolara. Bilo bi poželjno da to bude milijardu i po, ali nisam siguran da ćemo u tome uspjeti, radimo na tome. To bi nam omogućilo rast od pet odsto, što nam garantuje sustizanje i onih koji su nas proteklih godina pretekli”, istakao je Šarović.
Prvog dana u prisustvu zvaničnika, predstavnika poslovne zajednice i investitora iz BiH, regije i svijeta, je sastankom donatora ove međunarodne finansijske institucije pristiglih s tri kontinenta počeo program dugo očekivanog godišnjeg sastanka Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Šarović je u utorak tokom sesija, ali i u obraćanju novinarima, istakao da je rast od dva do tri odsto u BiH nedovoljan.
“On jeste solidan, ali nama treba nešto više od prosjeka”, izjavio je Šarović pred početak trodnevnog skupa, nakon što je posjetio neke lokacije na kojima će se odvijati brojne aktivnosti. Potvrdio je da će EBRD finansirati izgradnju dvije dionice na dijelu koridora 5c kod Doboja – po jednu u RS i FBiH.
Dodaje da u naredna tri dana neće u fokusu biti samo infrastruktura u BiH.
“Sve veći fokus je na malim i srednjim preduzećima, odnosno na privatnom preduzetništvu i oni već u agendi EBRD-a učestvuju s trećinom investicija. Ne samo EBRD, već i Evropska investiciona banka i Svjetska banka”, rekao je Šarović.
On je najavio da će na skupu biti skoro svi gradonačelnici iz BiH.
Ponovio je da BiH na ovom globalnom skupu želi da se predstavi u boljem svjetlu kako bi postala konkurentnija, prepoznatljivija i kao mjesto koje je povoljno i poželjno za biznis.
“Ova je poruka možda i važnija od puke statistike i broja potpisanih ugovora”, smatra Šarović. On je u utorak u okviru foruma “Investiranje u mala i srednja preduzeća na zapadnom Balkanu” rekao da u BiH 90 odsto privrede čine mala i srednja preduzeća, a da je 64 posto zaposlenih u tim firmama. Govoreći o reformi ovih preduzeća, Šarović kaže da je potrebno raditi na zakonodavstvu i rasteretiti ih tako što će administracija biti jednostavnija.
Tokom sesije, u kojoj su učestvovali predstavnici EBRD-a i poslovne zajednice BiH i regiona, istaknuto je da zemlje zapadnog Balkana i Turska ostvaruju napredak u korištenju potencijala preduzeća manje i srednje veličine, ali da u u toj oblasti predstoji još posla.
Katarina Maternova, zamjenica predsjednika Evropske komisije za susjedstvo i proširenje, istakla je tokom foruma da je studija koju su uradili stručnjaci EBRD-a jako dobra, ali da je još mnogo toga potrebno uraditi i u zemljama EU kada su u pitanju mala i srednja preduzeća.
Dodaje da se u izvještaju navodi da predstoje značajni koraci u izgradnji okruženja koje je pogodnije za mala i srednja preduzeća u ekonomijama BiH, Srbije Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Turske u poređenju s procjenom iz 2016. godine.
Ketrin Ešton, nekadašnja prva visoka predstavnica i potpredsjednica Evropske komisije, koja boravi u BiH, u utorak je trebalo da se, kroz razgovor s glavnim direktorom za komunikacije EBRD-a Džonatanom Čarlsom, osvrne i na izazove regije, kako one iz prošlosti i one trenutne, tako i one koji se očekuju u narednom periodu. Takođe, u utorak je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zajedno s ministrom finansija i trezora BiH Vjekoslavom Bevandom i Šarovićem trebalo da razgovara s predsjednikom EBRD-a Sumom Čakrabartijem.
Brnabićeva u Sarajevu
Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije, boraviće u srijedu u jednodnevnoj posjeti Sarajevu, gdje će učestvovati na godišnjem sastanku EBRD.
Svoju posjetu Sarajevu započeće radnim susretom s predsjednikom EBRD-a Sumom Čakrabartijem. Na marginama godišnjeg skupa planiran je sastanak s Metjuom Palmerom, vršiocem dužnosti zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja. Brnabićeva će biti jedan od govornika na panelu o zapadnom Balkanu. Glavna tema sastanka je “Povezivanjem ekonomija do snažnijeg rasta”, koja se odnosi na region zapadnog Balkana, kao i predstavljanje mogućnosti za ulaganja na ovom području.
Izvoz 13.000 tona mesa u Tursku
Mirko Šarović, komentarišući potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i Turske, naglasio je da samo potpisivanje nije dovoljno za realizaciju, jer do toga treba završiti određene proceduralne radnje u obje zemlje.
“Idućih sedmica radiće se na proceduralnim poslovima za izvoz 13.000 tona mesa iz BiH u Tursku, od toga 8.000 tona goveđeg i 5.000 tona pilećeg”, pojasnio je Šarović.
(Nezavisne, foto: N1)
