Godišnja skupština EBRD-a u Sarajevu prilika je za prevazilaženje političkih nesuglasica i unaprijeđenje ekonomske saradnje u regiji, poručuju eksperti. Najavljen je dolazak lidera Zapadnog Balkana.
U Sarajevu danas (7.5.) počinje Godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (ERBD) koja okuplja predstavnike poslovne zajednice, investitore, visoke zvaničnike, među kojima guvernere EBRD-a, ministre finansija te predstavnike organizacija civilnog društva. Najavljeno je da će u okviru skupštine EBRD-a u glavnom gradu BiH u srijedu (8.9.) biti upriličen i susret lidera država Zapadnog Balkana, kojem će prisustvovati premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Kosova HashimThaçi, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te. BiH će na ovom susretu predstavljati predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić.
Zvizdić je uoči skupštine izrazio nadu da će EBRD-a povećati ulaganja u mala i srednja preduzeća u BiH i da će ove godine biti osigurano do 300 miliona eura za različite projekte. Napomenuo je da je EBRD od 1996. godine u BiH investirala više od dvije milijarde eura u 160 različitih projekata, od čega se 82 posto odnosi na projekte iz oblasti infrastrukture, sedam posto na projekte energije, a ostalo na oblasti industrije i malih i srednjih preduzeća.
Šansa za razvoj regije – autoputevi i energetski sektor
Ekonomski analitičar Admir Čavalić vjeruje da EBRD predstavlja „kohezivni faktor“ za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana. „EBRD, kao i Evropska unija i ostale međunarodne agencije, ovim skupom, ali i drugim aktivnostima, naglašavaju opredjeljenost ka unaprijeđenju ekonomskih odnosa u regionu. Slobodna trgovina, zajedničke investicije i slično, nisu i ne treba da budu prepreka za prekograničnu suradnju zemalja Zapadnog Balkana. Skup u Sarajevu je posebno bitan zbog privlačenja stranih direktnih investicija, kojih nedostaje, naročito u BiH.”
„Iste su bitne za unaprjeđenje bazne infrastrukture, što treba da bude pretpostavka viših stopa ekonomskog rasta. U ovom trenutku, najbolje šanse za jačanje ekonomskih odnosa zemalja Zapadnog Balkana odnose se na saradnju pri realizaciji većih instrastrukturnih projekta (autoputevi, energetski sektor i slično). Naše ekonomije su premale da bi samostalno rješavale date potrebe. Bolja infrastruktura može u srednjem roku voditi ka višim stopama ekonomskog rasta čitavog regiona, što posljedično diže standard građana“, kaže Čavalić.
Naš sagovornik konstatira da će u regiji uvijek biti prostora i za političku nestabilnost, koja se reflektuje na ekonomske odnose, što se vidi u slučaju trgovinskih barijera koje je uvelo Kosovo. „Svejedno, dolazak brojnih političara u Sarajevo, pokazuje da, kada je riječ o investicijama, onda političke problemi mogu ostati po strani. Upravo zbog toga smatram da je dugoročna perspektiva čitavog regiona u stabilnoj, predvidljivoj i na stvarnim potrebama utemeljenoj ekonomskoj saradnji i daljoj integraciji“, smatra Čavalić.
Nema napretka bez političkog pomirenja?
Pored sesija o potencijalima za investiranje u BiH, fokus će biti i na potencijalu IT sektora, drvne industrije, turizma, autoindustrije, poljoprivrede i prehrambene industrije.
Novinar Elvir Bucalo, međutim, nije ubijeđen u spremnost aktuelnih lidera da prevaziđu političke probleme koje opeterećuju odnose država Zapadnog Balkana.
„Šareno je to društvo, balkansko. Šarene su im biografije, različiti motivi i planovi. Iako će svi tvrditi kako nas razlike spajaju, Balkan pokazuje suprotno – protivno logici, ekonomiji i očiglednim realnim razvojnim potecijalima. U nas sve kreće od politike i sve se njoj vraća, tako da nema šanse da zaživi zajednički ekonomski prostor dok se politički ne pomirimo, sami sa sobom.”
“Jednako kao što nerealno očekujemo od EU integracija da nam urede odnose, tako, uvjeren sam, ni EBRD skup neće ekonomiju staviti na njeno mjesto. Da ono što je racionalno ovdje ipak, i začudo, ima neke šanse, pokazuju Makedonci, kojima možemo samo da zaželimo uspješan let, a dok ih gledamo i bodrimo u napretku, treba biti realan – društvo koje je dozvolilo da mu svaki uhljeb u parlamentu vrijedi 15 penzionera, nema šta da očekuje od budućnosti“, kaže Elvir Bucalo.
U fokusu Godišnje skupštine EBRD-a je tema „Povezivanjem ekonomija do snažnijeg rasta“, koja se odnosi na sve zemlje regiona, ali i predstavljanje mogućnosti za ulaganja na području cijelog Zapadnog Balkana. Predviđeno je održavanje velikog broja paralelnih diskusija o digitalizaciji, tehnologiji, migracijama i izazovima srednjih i malih preduzeća. Kao dio pratećeg programa godišnje skupštine EBRD-a, bit će upriličena i sesija „Investirajte u BiH – Investirajte u profitabilne projekte“, kroz koju će ova zemlja predstaviti svoja strateška područja i potencijale. EBRD je od 1991. godine investirala više od 12 milijardi eura na prostor zapadnog Balkana, a samo u prošloj godini više od milijarde eura putem 67 projekata.
(DW)
