Kada za nešto nemate ime onda to morate da opisujete, pri tome često nešto dodajete ili izostavite, pa se na kraju sve to izvitoperi ili nestane i zato je važno da naši istoričari i javnost kao “pokolj” imenuju genocid Nezavisne države Hrvatske (NDH) počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svjetskog rata.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić, povodom inicijative ovog udruženja da stradanje Srba od NDH dobije taj poseban naziv.
Termin “pokolj” u svijetu bi za srpske žrtve, kako objašnjava Bastašić, značio kao “holokaust” za jevrejske ili “porajmos” za romski narod. Kaže da je još prije dvije godine naučnoj zajednici predlagao da odluči između četiri imena za stradanje našeg naroda, ali je jedino profesor Nikola Žutić tu inicijativu prezentovao u svom naučnom radu.
– Pošto nije bilo adekvatne reakcije, odlučili smo odrediti termin “pokolj”, ispisati njegovu definiciju i obrazloženje i sve to objaviti na našem novom sajtu “pokolj.org” i sada tražimo podršku stručne javnosti – istakao je Bastašić.
Da li je ova inicijativa mogla biti realizovana ranije?
Inicijativa je pokrenuta još prije dvije godine, a ovo sada je naša odluka. Radujem se da smo već dobili pisma podrške od Srpskog nacionalnog društva “Prebilovci”, udruženja “Ognjena Marija Livanjska” i Srbskog sabranja “Baštionik”. I idemo dalje! Tekst na našem novom sajtu “pokolj.org” preveli smo na deset stranih jezika i evo sada krećemo sa postavljanjem tekstova na Vikipediji.
Kome ćete još predočiti termin “pokolj” kao odrednicu za stradanje Srba od NDH?
U idućem periodu putem medija obavještavaćemo javnost, istoričare i sve stručnjake iz ove oblasti. Nadamo se njihovoj podršci, na način da u svojim budućim radovima kada pišu o genocidu počinjenom nad Srbima od NDH koristite riječ “pokolj”, uz fusnotu šta ona u stvari znači i da će vremenom taj termin biti usvojen.
Da li ste imali primjedbe na ovaj termin?
Bilo ih je. Na primjer, da srpski narod nije stradao samo u pokolju. Naravno da nije, ali “pokolj” je ime, a u obrazloženju tog imena piše da je počinjen na razne načine, ekonomskim terorom, logorisanjem, previranjem, progonom… I “holokaust” u prevodu znači žrtve paljenja, a Jevreji nisu stradali samo spaljivanjem. To je naziv. Bilo je i pitanja kako će zvučati na stranim jezicima, ali ime se ne prevodi.
Kakva su vaša očekivanja, ako se ima u vidu generalni odnos prema srpskim žrtvama u prethodnim ratovima?
Podržao nas je i Aleksandar Nećak, donedavni predsjednik Saveza jevrejski opština Srbije, na čemu smo mu veoma zahvalni. Nadamo se da će i naši istoričari prepoznati potrebu da stradanje srpskog naroda napokon dobije ime. Ne vidim razlog zašto ne bi. Ova inicijativa samo je jedan od poteza na polju kulture sjećanja, koja nam je kao neka zarasla njiva, gdje mnogo toga nije uređeno, a trebalo bi. Jevrejski narod u Evropi ima 16 memorijalnih centara holokausta, a srpski nijedan.
Lukajić
Da li ste u skorije vrijeme razgovarali sa članovima porodice člana Vašeg udruženja Dane Lukajića, koji se od prošle godine nalazi u pritvoru u Hrvatskoj?
Čujem se redovno sa njegovom porodicom. Mnogo nam je teško zbog tog slučaja, ali nažalost ništa tu sada ne možemo promijeniti.
(Glas Srpske)
