Ulazak BiH u NATO doveo bi do stvaranja dodatnih linija razdvajanja u Evropi i ni na koji način ne bi doprinio povećanju nivoa bezbjednosti i stabilnosti u regionu, kaže u intervjuu za “Glas Srpske” ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov.
Prema njegovom mišljenju, kada je u pitanju proširenje ovog saveza i na balkanske zemlje, očigledno je da se radi o vojnim ciljevima i zadacima koji nemaju nikakve veze sa utvrđivanjem demokratskih vrijednosti, privlačenjem inostranih investicija i gašenjem šumskih požara, kako to pokušavaju da predstave neki od ruskih zapadnih partnera.
Kako komentarišete potez zvaničnog Brisela da baš sada upali zeleno svjetlo za ulazak BiH u NATO?
U više navrata smo iznosili naš negativan odnos prema proširenju NATO-a. U ovom trenutku svjedočimo intenziviranju napora da se BiH “ugura” u tu alijansu. I ovo nesumnjivo predstavlja ne samo miješanje u unutrašnje stvari BiH već krši i dejtonske principe jednakosti tri naroda u donošenju spoljnopolitičkih odluka, budući da u BiH ne postoji konsenzus o ovom pitanju, o čemu jasno svjedoči Deklaracija o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština RS. Ona je najbolji odraz šta političke partije u RS, ali i većina stanovništva misli o ovom članstvu u NATO-u. Drugim riječima, skoro polovina BiH se protivi ulasku u taj vojni blok, koji se tokom prošlog sukoba okrenuo protiv jedne od sukobljenih strana. Poginuli su ljudi, pričinjena značajna materijalna šteta i stradala priroda. Posljedice još osjećaju svi stanovnici BiH, bez obzira na etničku pripadnost.
Da li je došlo vrijeme da se OHR zatvori?
OHR je trebalo odavno zatvoriti, jer je ovaj institut pregazilo vrijeme. Želim da podsjetim da je odluka o njegovom zatvaranju donesena na sjednici PIK-a još 2006. godine. Našim zapadnim partnerima već smo više puta govorili da je postalo nepristojno čuvati u BiH, nezavisnoj i suverenoj zemlji, Kancelariju visokog predstavnika koji, u suštini, ima ovlašćenja guvernera iz kolonijalnog doba. Stanovništvo BiH je u stanju da upravlja zemljom i odlučuje o svojoj sudbini samostalno.
Da li je vraćanje izvornim principima Dejtonskog sporazuma uslov stabilnosti BiH?
Rusija je zainteresovana za stabilnu, prosperitetnu i nezavisnu BiH i kao jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma svoj zadatak vidi u doprinosu strogom poštovanju normi i principa Dejtonskog sporazuma, u strogom skladu sa zajamčenom ravnopravnošću dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I ovaj stav nećemo promijeniti.
Koji su geopolitički interesi Rusije na Balkanu?
Naši geopolitički interesi na Balkanu su u razvoju dugoročne saradnje, promovisanju političke i ekonomske stabilnosti i bezbjednosti u regionu. Što se tiče BiH, htio bih skrenuti pažnju na činjenicu da je takav karakter naših veza dobio priznanje od svih političkih lidera zemlje.
Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju Rusije i Republike Srpske?
Mi dosljedno razvijamo saradnju u svim oblastima, uključujući ekonomiju, trgovinu, nauku, obrazovanje i kulturu. Rusija je među najvećim inostranim investitorima i spoljnotrgovinskim partnerima BiH. U RS uspješno posluju veliki ekonomski operateri, kao što su Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, “Nestro petrol”, NIS i Sberbank, koji nisu samo vodeći poreski obveznici već i poslodavci koji zapošljavaju hiljade građana. Na primjer, godišnja budžetska izdvajanja svih kompanija grupacije “Zarubežnjeft” iznose oko 250.000 evra. Oni zapošljavaju više od dvije hiljade građana. Ovo predstavlja značajan podsticaj za vašu ekonomiju.
Posljednjih godina povećava se i izvoz voća i povrća na rusko tržište.
Tačno. Moram naglasiti da su u toku pregovori o izvozu i nekih drugih artikala, prije svega mesnih i mliječnih proizvoda. Takođe, napreduju bilateralne kulturne i humanitarne razmjene, zasnovane na dubokim istorijskim tradicijama. Omladina sve više želi da uči ruski jezik i aktivno koristi raspoložive mogućnosti za besplatno obrazovanje u vodećim ruskim univerzitetima. Svake godine ruski univerziteti pruže 60 besplatnih stipendija. Razvijaju se naučne i studentske razmjene između institucija visokog obrazovanja, medicinskih ustanova. Otvaraju se velike mogućnosti.
Dolazak Putina
Da li postoji mogućnost da predsjednik Rusije Vladimir Putin posjeti Banjaluku?
Predlažem da to zajedno poželimo u novoj godini, i onda je moguće da se ta želja i ostvari. Koristim ovu priliku da čestitam svim čitaocima “Glasa Srpske”, svim građanima RS i BiH novogodišnje i božićne praznike i da poželim dobro zdravlje, uspjeh i veliku sreću u novoj godini!
(Glas Srpske)
