Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik položio je i potpisao svečanu zakletvu.
Protokolom prve sjednice predviđeno je da Narodna skupština potom na prijedlog njenog predsjednika donosi odluku o broju potpredsjednika, te pokreće inicijativu za izbor delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i u Vijeće naroda Republike Srpske.
U skladu sa dogovorom postignutim na sastanku predstavnika političkih stranaka 14. novembra time bi prvi dio prve sjednice trebalo da bude zaključen, a u njegovom nastavku će biti birani potpredsjednici parlamenta.
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas u Banjaluci da je ispunio ciljeve za očuvanje Srpske i da se njegova politika u narednom periodu neće mijenjati.
“Ono što nije interes Republike Srpske, neće biti ni interes BiH. Neću dopustiti da druga dva člana Predsjedništva BiH na bilo koji način zaustave Srpsku”, rekao je Dodik u obraćanju na konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
On je naglasio da će insistirati da Dejtonski mirovni sporazum bude poštivan u punom kapacitetu.
“Broj glasova na izborima obavezuje”
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas u Banjaluci da će se zalagati da se i Republika Srpska i Federacija BiH /FBiH/ izbore za unutrašnji suverenitet, da izabrani političari preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom i da diplomatski predstavnici rade samo svoj posao.
On je, u obraćanju na konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, naglasio da je preduslov napretka poštivanje decentralizovane strukture BiH jer je ona garant funkcionalnosti vlasti u entitetima, čije institucije su jedini pravi servis građanima u BiH i nosioci ekonomskog razvoja, socijalnih i politika u oblasti obrazovanja, zdravstva, energije, saobraćaja i svih drugih sektora od značaja za život građana.
“Budući da su brojne institucije uspostavljene biće potrebno pažljivo razmotriti način njihovog daljeg funkcionisanja. Potrebno je doći do političkog dogovora o načinu vraćanja ustavnih nadležnosti u okvire institucionalnih struktura unutar entiteta, kao i zaustaviti bilo kakve dalje pokušaje derogiranja i preuzimanja entitetskih nadležnosti kroz čvrstu koordinaciju i saradnju institucija Republike Srpske i njenih predstavnika na zajedničkom nivou”, smatra Dodik.
Dodik je naglasio da sa nove pozicije nije spreman da uspori, zaustavi ili ospori bilo koji razvojni projekat u FBiH, ali isto tako neće dopustiti da druga dva člana Predsjedništva ni u kom smislu zaustave Republiku Srpsku.
“Nisam spreman da prosperitet Republike Srpske i našeg naroda gradimo na štetu bilo kog drugog naroda ili Federacije BiH, i očekujem da se i druga dva člana Predsjedništva sa istim senzibilitetom odnose prema Srpskoj i srpskom narodu”, poručio je Dodik.
On je naglasio da će se zalagati za što skorije zatvaranje kancelarije visokog predstavnika za BiH, koji je, između ostalog, flagrantno kršio međunarodno pravo i izlazio iz okvira nadležnosti koje su mu dodijeljene.
Dodik je naveo da je kolonijalna uprava, kako bi se najjednostavnije moglo opisati djelovanje visokog predstavnika u BiH od 1995. do danas, umrtvila sposobnost domaćih političkih elita da uopšte i razgovaraju, a Bošnjaci, naviknuti na naklonost stranog faktora, najčešće su odustajali od razgovora, računajući da će njihove političke ideje nametati stranci.
“Nažalost, mnogo puta u prošlosti je bilo upravo tako. Tako je ponašanje i visokih predstavnika, pojedinih ambasadora, i Bošnjaka , koji su se oslanjali radije na njih, nego na dogovor sa druga dva naroda, Srbe i Hrvate je doveo u poziciju da preispituju smisao ostanka u takvoj državnoj zajednici”, podsjetio je Dodik.
On je podsjetio i da mu je na nedavno završenim opštim izborima u BiH oko 370.000 građana dalo povjerenje da u naredne četiri godine bude srpski član Predsjedništva.
“Broj osvojenih glasova me čini srećnim i ponosnim, ali tolika podrška u prvom redu obavezuje. Zato ću na tu podršku gledati, ne kao na nagradu, što u izvjesnom smislu u politici jeste. Gledaću je kao na svog ključnog saradnika na svim pitanjima koja se budu našla na dnevnom redu Predsjedništva. Tu podršku gledaću i kao opomenu da nikada ne zaboravim ko me je izabrao u Predsjedništvo, i gdje sam dobio glasove”, poručio je Dodik.
On je dodao da je njegova i izborna baza izabranih poslanika Republika Srpska, i to i njemu kao novoizabranom članu Predsjedništva, i njima kao novoizabranim narodnim poslanicima mora biti svetinja.
“Ako i meni i vama ova zemlja, Republika Srpska, ne bude prije i iznad svega, bićemo na pogrešnom putu. A ja se nisam kandidovao da lutam. Kandidovao sam se da svoje znanje, iskustvo, energiju i patriotizam stvavim u funkciju jačanja Republike Srpske i našeg naroda”, naveo je Dodik.
On je istakao svakog trenutka moraju imati na umu ko ih birao i gdje su izabrani.
“Po završetku naših mandata moraćemo pred lice tog istog naroda koji nas je birao. Zato i vi i ja već danas treba da razmislimo kako će izgledati naš posljednji radni dan na mjestima za koje smo dobili povjerenje. Ako taj dan zamislimo kao dan u kojem se nećemo stidjeti ni predaka ni potomaka, onda je jasno da je naš jedini put neprestana borba za interese i napredak naše Republike i našeg naroda”, smatra Dodik.
On je rekao da ne ide na poziciju srpskog člana Predsjedništva koja je na bilo koji način nadređena Republici Srpskoj, što je definisano i Ustavom, kao i da ne misli da njegov rad u Sarajevu može biti lišen saradnje sa institucijama Republike Srpske, u prvom redu sa predsjednikom, Narodnom skupštinom i Vladom Srpske.
“Moj glas u Predsjedništvu biće jak koliko i vaš stav u Narodnoj skupštini Srpske bude jak. Jer i ja svoju snagu crpim iz snage Republike. Moji politički stavovi i konkretne aktivnosti u Predsjedništvu biće direktan plod konsultacija sa instutucijama Republike Srpske. Zato sam i smatrao da zakletvu o svojoj odgovornosti za rad u Predsjedništvu BiH treba da položim ovdje, pred izabranim predstavnicma naroda koji živi u Republici Srpskoj. Tamo gdje sam i sam izabran, od tog istog naroda”, poručio je Dodik.
“Redefinisati Sud i Tužilaštvo BiH”
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će u naredne četiri godine učiniti sve da narodima u BiH bude vraćena sudska vlast, koju su uzurpirali stranci u Ustavnom sudu BiH i da će se zalagati za hitno donošenje zakona o tom sudu.
On je, u obraćanju na konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, naglasio da je Ustavni sud još jedan ekspilicitan dokaz da je BiH okupirana iznutra i upitao u kojoj suverenoj zemlji o tako važnim pitanjima odlučuju stranci.
“Čak i da su strane sudije donosile odluke u korist i po volji Republike Srpske, zahtijevao bih da oni napuste sud. Smatram da svi zajedno možemo doći do kvalitetnog zakonskog rješenja o Ustavnom sudu, kojim bi, između ostalog, stranim sudijama onemogućili rad u toj pravosudnoj instituciji. Ili treba da živimo u uvjerenju da ovdje nema dovoljno domaće pameti da bi popunila mjesta u Ustavnom sudu”, rekao je Dodik.
On je naveo da je Ustavni sud BiH ustavom propisana pravosudna institucija u BiH koja bi trebalo da odražava princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda, i potrebu za uvažavanjem njihovih vitalnih interesa.
“Nažalost, Ustavni sud, već više od dvije decenije, u svim važnijim predmetima odluke donosi preglasavanjem dva od tri konstitutivna naroda, uz pomoć stranih sudija, koje, osim što nisu izabrane od domaćih institucija, po pravilu svoj glas pridružuju sudijama iz reda bošnjačkog naroda. Time se obesmišljava sam koncept na kojem počiva Dejtonski sporazum. Ustavni sud je u praksi potvrđivao odluke visokih predstavnika i kao njegova produžena ruka učestvovao u protivustavnoj centralizaciji BiH”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je Ustavni sud BiH jedinstven i po tome što funkcioniše bez legitimnog pravnog uporišta, jer ni nakon 23 godine BiH nije usvojila zakon o Ustavnom sudu, koji bi uredio način rada tog suda.
“Stoga ću se zalagati za hitno donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi bio definisan sastav, jasno naznačena nadležnost, te propisana precizna pravila njegovog rada i funkcionisanja. To je od suštinskog značaja za uspostavljanje njegovog legitimiteta, ali i za ispunjavanje uslova za pristupanje BiH EU”, najavio je Dodik.
On je obećao da neće odustati ni od redefinisanja Suda i Tužilaštva BiH, dvije neustavne pravosudne institucije, koje je nametnuo visoki predstavnik.
Dodik je rekao da strukturalni dijalog sa EU, otpočet 2011. godine, čiji je cilj bio da se usaglase stavovi i postigne dogovor u oblasti pravosuđa, nije dao rezultate, a povjerenje u te dvije institucije je do te mjere urušeno, da je njihov opstanak u ovom obliku potpuno besmislen.
“Očekujem da će konačno biti razumijevanja kod partija u Fedraciji BiH o neophodnosti izmjena Zakona o sudu i Zakona o tužilaštvu BiH, kao i o neophodnosti sveobuhvatne reforme sistema Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, radi usklađivanja sa ustavnom strukturom BiH, evropskim standardima i praksom demokratskih federalnih država u čitavom svijetu”, rekao je Dodik.
On smatra da je neophodno što hitnije usvojiti novi zakon o Sudu BiH, budući da on ni u kom slučaju ne treba da bude nadležan za krvična djela propisana zakonima entiteta i zakonima Brčko Distrikta BiH.
“Takva stroga podjela nadležnosti saglasna je sa Ustavom BiH o podjeli nadležnosti, jer organizacija sudstva nije u nadležnosti BiH, već u nadležnosti entiteta. Tužilaštvo BiH duži niz godina je instrument u rukama visokog predstavnika, pojedinih diplomata, ali i dijela bošnjačke političe elite, i služi za disciplinovanje neistomišljenika, dok štiti bošnjačke političare iz SDA od optužbi za ratne zločine”, dodao je Dodik.
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske zaključio je da je najizraženiji problem nepostupanje Tužilaštva u svim ili gotovo svim predmetima ratnih zločina koje su počinjnili Bošnjaci prema srpskim žrtvama, o čemu Republika Srpska godinama izvještava međunarodne organizacije.
“RS za vojnu neutralnost”
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je Savjet EU da dodijeli BiH status kandidata za članstvo u EU, smatrajući da bi to osnažilo već posustali evrooptimizam, a narode i političke elite u BiH ohrabrilo da nastave sa prilagođavanjem i usaglašavanjem zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Dodik je, u obraćanju na konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, naglasio da Republika Srpska ostaje posvećena evropskim integracijama i da je to za njega, kao srpskog člana Predsjedništva, jasan stav na kojem treba da radi.
“Ono što je postalo jasno jeste da i sama EU doživljava transformaciju potresena prvo ekonomskom, a sada i migranstkom krizom. Broj država koje su za proširenje Unije se smanjuje, EU se bavi svojim problemima. Mi moramo biti svjesni i tih činjenica, i u svjetlu tih saznanja tražiti i alternativne partnere”, poručio je Dodik.
On je istakao da je Rezolucija o vojnoj neutralnosti Republike Srpske, koju je izglasala Narodna skupština Srpske u prošlom sazivu, ključni dokument iz kojeg će da crpi i svoj stav u Predsjedništvu kada je riječ o pristupanju BiH NATO-u.
Dodik je naveo da odluka o tom putu nikada nije donesena u BiH, niti vidi šansu da to bude učinjeno, bar ne u njegovom mandatu.
“Republika Srpska se opredijelila za vojnu neutralnost, što bi drugi dio BiH trebalo da uvaži kao jasan stav građana koji žive ovdje. Zato i s ovog mjesta poručujem da bi svako insistiranje na promjeni našeg stava u Predsjedništvu bilo čisto gubljenje vremena. BiH će biti vojno neutralna, jer vojno svrstavanje sa bilo kojom silom u svijetu nema podršku našeg naroda. I danas smatram da su Oružane snage BiH skupa i bespotrebna institucija, o kojoj bi vrijedilo ponovo raspravljati”, kaže Dodik.
On je najavio da će predložiti ili da BiH bude demilitarizovana ili da za početak znatno smanji troškove za Oružane snage, čiji troškovi čine četvrtinu ukupnog budžeta BiH.
“Pomenuto prilagođavanje potrebama podrazumijeva svođenje vojske na dva roda, odnosno na učešće u mirovnim operacijama i na protokolarne obaveze. Ostale aktivnosti oružanih snaga treba prevesti u civilne strukture kao što su civilna zaštita, deminiranje, pomoć pri elementarnim nepogodama i slično”, smatra Dodik.
On je pojasnio da bi demilitarizacijom BiH bio oslobođen znatan iznos novca koji može biti uložen mnogo bolje i svrsishodnije.
“Vjerujem da su politike rata i sukoba daleko iza nas i da se svi zajedno trebamo okrenuti pitanjima koja naše narode primarno zanimaju. A to je bolji životni standard. Ulaganje u Oružane snage BiH sigurno nije nešto od čega bi narodi u BiH živjeli bolje”, zaključio je Dodik.
On je naglasio da Republika Srpska ima prijatelje u svijetu, od kojih je sigurno najvažnija Srbija.
“Trudiću se da drugi ne osporavaju naše prijatelje, vraćajući ih sa granica, što smo gledali ne tako davno. Mi svoja prijateljstva nismo gradili da bi bila na bilo čiju štetu. Ako smo jedan od tri konstitutivna naroda i jedan od dva entiteta, kako piše u Ustavu, zalagaćemo se da drugi s puno uvažavanja gledaju i na naše prijatelje”, rekao je Dodik.
On je istakao da će unapređenje odnosa BiH i Srbije biti jedan od prioriteta u njegovom radu.
“Odnosi sa Srbijom za Republiku Srpsku su od prvorazrednog značaja i to se ne može promijeniti. Mi sa Srbijom imamo bratski ugovor. Srbija je naš oslonac, naš stariji brat i podrška u svakom smislu. Ono što bude zavisilo od mene kao srpskog člana, a odnosiće se na Srbiju, unaprijed poručujem da se moj stav po tom pitanju neće razlikovati od stava Srbije. Ovo ne želim da bilo ko shvati kao ultimatum. To je činjenica o kojoj neću polemisati ni sa kim. Kao srpski član Predsjedništva nikada neću glasati za bilo koju odluku koja bi išla na štetu Srbije”, rekao je Dodik.
On je zaključio da je Republika Srpska most koji spaja Federaciju i Srbiju i pozvao sve dobronamjerne u BiH da taj most pređu da bi odnosi bili unaprijeđeni u političkom, privrednom i kulturnom smislu.
“BiH je okružena Srbijom i Hrvatskom i smatram da nijedan narod u BiH nema pravo da kvari odnose sa te dvije države. Ono na čemu ću insistirati je upravo regionalna saradnja i njegovanje dobrosusjedskih odnosa”, poručio je Dodik.
On je zaključio da nakon osam godina, koliko je proveo na mjestu predsjednika Republike Srpske, može reći da su napornim radom, u koordinaciji svih institucija, Republiku Srpsku postavili na zdrav kolosijek.
“Vrijeme velike ekonomske krize ostavilo je određene tragove i na našu privredu i ekonomiju i iz njega smo izašli. Vrijeme koje je pred nama tražiće nove napore i nova rješenja da bi životni standard naših građana bio unaprijeđen. To podrazumijeva nova radna mjesta, veće penzije i veće plate. To podrazumijeva i uvođenje jačih kontrolnih mehanizama u svim oblastima”, poručio je Dodik.
On je rekao da Republiku Srpsku u naredne četiri godine vidi kao veliko radilište i gradilište, kao zajednicu zadovoljnih ljudi, koji mogu da ostavruju zakonom propisana prava.
“Da bi to sve tako bilo svi koji su preuzeli odgovornost za upravljanje Republikom Srpskom, moraju biti svjesni jedne činjenice – mi rezervnu državu nemamo. Zato svoje znanje, trud, patriotizam moramo staviti u funkciju unapređenja Republike Srpske”, poručio je Dodik.
(Srna)
