Grupa zastupnika u državnom parlamentu uputila je Ustavnom sudu BiH apelaciju za ocjenu ustavnosti izmjena zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje su stupile na snagu prošle godine. Izmjene se odnose na ukidanje tzv. bijelog hljeba. U javnosti osuda ovakvog poteza.
Jedanaest zastupnika u Predstavničkom domu državnog parlamenta se obratilo Ustavnom sudu BiH. Među njima i Salko Sokolović. Za N1 kaže – ovo je inicijativa a ne znači nužno vraćanje tzv. bijelog hljeba.
“Ustavni sud ako donese takvu odluku SM BiH će praviti novo zakonsko rješenje, može usvojiti jedan ili drugi dio, definisati manju vrijednost tog bijelog hljeba, može ga ograničiti na neko određeno vrijeme. Sve je to otvoreno i to će parlament rješavati”, tvrdi Sokolović.
Iz Nezavisnog bloka kojem pripadaju potpisnici Sokolović i Ahmetović ograđuju se od njihovog postupka.
“Nezavisni blok se jasno i nedvosmisleno ograđuje i osuđuje ovakav postupak, te poziva ovu dvojicu poslanika da povuku svoje potpise sa apelacije”, navodi se u saopćenju.
No, Sokolović kaže da je apelaciju potpisao zbog, kako kaže, toga što je zastupnicima po okončanju mandata osporeno pravo na rad. Isto tvrdi i Zaim Backović.
“Meni ni na um to ne pada. Ovo je samo ostvarivanje prava na rad. Ja sam jedan od onih koji je glasao za ukidanje bijelog hljeba. Pokrenuo sam proces da se izmjeni zakon kojim se zabranjuje po isteku mandata, zavisno od godina staža poslaniku rad”, kaže Backović.
Zakonom o sukobu interesa po isteku mandata jeste zabranjen rad. Ali na čelnim, rukovodećim poslovima u javnim preduzećima i agencijama za privatizaciju. No, što se same apelacije tiče, Damir Arnaut inicijator ukidanja tzv. bijelog hljeba o potezu svojih kolega kaže:
“Ovo su neke donkihotovske bitke od strane određenih psolanika. Ne bih komentarisao njihove motive. Kao pravnik mogu reči da je ta apelacija apsolutno pravno neutemeljena i gotovo sam siguran da nema nikakve šanse za uspjeh. Bijeli hljeb je prošlost i kad je državni nivo u potanju tako će i ostati”, ističe Arnaut.
Iz nevlading sektora podsjećaju da je riječ o jednoj od najomraženijh privilegija. Nezarađenoj plati. Oštro se protive ponovnom uvođenju.
“Za jedan mandat zarade 230.000 ili čak do 300.000 KM oni koji su bolje plaćeni a traže da imaju još jednu punu godinu punu plaću što je po nama nemoralno. Nekoretno prema neuposlenim u BIH, koji primaju male penzije, male plate, prema svim socijalnim kategorijama u društvu”, kaže Ivica Ćavar iz Centara civlinih inicijativa.
Podsjetimo, na ovu privilegiju po osobi iz budžeta je odlazilo od 40-50 hiljada maraka. Milioni ukupno i to na godišnjem nivou. Trenutni saziv državnog parlamenta trebao je biti prvi koji neće primati platu još godinu dana po isteku mandata.
(N1)
