Prema Globalnom indeksu mira, koji je objavio Institut za ekonomiju i mir u SAD, BiH se ove godine našla na 89. mjestu, od ukupno 163. zemlje, i nazadovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, a prema mišljenju stručnjaka, razlog ovome je unutrašnja nestabilnost zemlje.
Đorđe Vuković, politički analitičar, kazao je da ga ne iznenađuje podatak da je BiH nazadovala za pet mjesta.
“Mirovna perspektiva BiH je ugrožena, kako svojim unutrašnjim problemima, tako i međunacionalnim, i onima unutar svake nacije, ali i geopolitičkim prilikama zbog nestabilnosti u regionu, kao i zbog prelamanja interesa velikih sila”, kazao je Vuković za “Nezavisne”, te dodao da su ovo tradicionalni parametri nestabilnosti države, ali i faktori upozorenja.
Istakao je da je podatak o nazadovanju BiH, prema ovom indeksu potpuno utemeljen u realnosti, te da to najbolje možemo vidjeti kada pogledamo oko sebe.
Neophodno je, ocjenjuje Vuković, da faktori razrješavanja i civilizovanja konflikata, kao pretpostavki stvaranja mirovnog ambijenta, budu mobilisaniji i prosvećeniji.
“Mir nije stanje. Mir je metod u rješavanju konflikata, a nama su i politička tradicija i politička praksa, kao i stanje kulturne svijesti naroda takvi da su nam konflikt i sukob uvijek metod”, zaključuje Vuković.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, naglasio je da unutrašnje prilike u BiH, kao i njena unutrašnja nestabilnost, imaju posljedicu na međunarodnoj sceni.
“Zbog toga je BiH proglašena kao zemlja koja ne doprinosi daljoj stabilizaciji i učvršćivanju mira”, rekao je Šolaja.
Vehid Šehić, politički analitičar, naveo je da je najveća odgovornost uvijek na nama svima, jer smo, kako ističe, mi ti koji treba da gradimo mir i stabilnost.
“Mi treba da izgradimo drugačiji ambijent, koji će garantovati političku i socijalnu stabilnost. Mi taj ambijent trenutno nemamo, a političke elite su te koje stvaraju političku nestabilnost i nepovjerenje, tako da je normalno da nazadujemo”, ističe Šehić.
Postavlja se pitanje, kaže Šehić, da li bi te političke elite mogle vladati u društvu koje bi bilo politički stabilno.
“Političarima je to već oprobani metod da kroz svoje izjave u javnosti produkuju strah i nelagodu među ljudima. Svake dvije godine imamo izbore i vidimo da je njima uvijek ista matrica – da ulijevaju strah”, kaže Šehić.
Prema pomenutom Globalnom indeksu mira za 2018. godinu, utvrđeno je da je nivo globalnog mira pogoršan za 0,27 odsto u 2018. u odnosu na 2017.
Kako je navedno, u 92 zemlje je indeks mira pogoršan, dok je u 71 poboljšan, a kako je istaknuto, negativan trend je nastavljen četvrtu godinu zaredom.
“Globalni indeks mira iz 2018. godine prikazuje svijet u kome napetosti, sukobi i krize koje su se pojavile u prošlim decenijama ostaju neriješeni, naročito na Bliskom istoku, što rezultira postepenim, održivim padom mira”, stoji u izvještaju Instituta za ekonomiju i mir SAD.
Prvo mjesto, prema ovom indeksu mira, zauzima Island, dok je posljednja Sirija.
Kada su u pitanju zemlje iz regiona, Hrvatska, koja je napredovala za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, sada je na 27. mjestu, dok je Srbija, koja je napredovala za dva mjesta, sada na 54. mjestu, prema Globalnom indeksu mira.
Pri izradi ovog izvještaja u obzir su uzimani mnogobrojni unutrašnji i spoljni indikatori mira.
U unutrašnje indikatore mira se ubrajaju nivo percipiranog kriminala u društvu, broj unutrašnjih bezbjednosnih kancelarija i policije na 100.000 stanovnika, broj ubistava na 100.000 stanovnika, broj stanovnika koji su u zatvoru, politička nestabilnost i drugi. U spoljne indikatore mira se, prema ovom indeksu, ubrajaju izdaci za vojsku kao postotak BDP-a, kapaciteti nuklearnog i teškog naoružanja, odnosi sa susjednim zemljama i drugi.
(Nezavisne)
