Makedonski predsednik Đorđe Ivanov danas je sa govornice UN pozvao sunarodnike da ne izađu na referendumu o promeni imena zemlje, koji je nazvao „istorijskim samoubistvom“, prenosi Radio Slobodna Evropa.
„Kao građanin ja sam doneo odluku, 30. septembra neću izaći da glasam. I uveren sam da ćete vi naši sugrađani, takođe doneti tu mudru odluku“, rekao je Ivanov pred Generalnom skupštinom UN u Njujorku, prenosi Frans pres.
Ivanov je kako se navodi, nazvao promenu imena zemlje „omčom“ oko vrata i „flagrantnim kršenjem suvereniteta“, prenosi AP. Ivanov je kritikovao američke i evropske zvaničnike koji su poslednjih nedelja posetili Makedoniju zbog nagoveštavanja da promena imena pruža Makedoniji jedinu nadu da se ikad pridruži NATO i EU.
„Ako nam oduzmete nadu, šta će nam ostati“, pitao je Ivanov. Građani Makedonije na referendumu 30. septembra treba da se izjasne da li su za dogovor s Grčkom o rešavanju dvoipodecenijskog spora oko imena, kojim je predviđena promena imena Makedonije u Severna Makedonija, uz garancije za makedonski nacionalni identitet, jezik i kulturu.
U Makedoniji je od ponoći na snazi predreferendumska tišina uoči izjašnjavanja o budućem imenu te bivše jugoslovenske republike, a građane na glasačkom listiću u nedelju 30. septembra očekuje pitanje: „Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvatanje dogovora Republike Makedonije i Republike Grčke“. Odluku o referendumskom pitanju donelo je makedonsko Sobranje, a pravo glasa ima 1.806.336 građana Makedonije, javlja agenmcija MIA. Kako prenosi FoNet, glasačka mesta biće otvorena od sedam do 19 časova, a referendum će nadgledati oko 12.000 domaćih i 500 stranih posmatrača.
Referendum u Makedoniji, koji će biti održan 30. septembra, proći će uspješno, ali je važno šta će se događati na političkoj sceni nakon održavanja referenduma, s obzirom na to da je za sprovođenje Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom potrebno da se u Skupštini Makedonije dvotrećinskom većinom izglasaju potrebne ustavne izmjene, smatraju politički analitičari koji su za Anadolu Agency (AA) govorili o mogućem ishodu referenduma, kao i o budućoj perspektivi zemlje.
Politički analitičar Todor Pendarov smatra da će referendum proći uspješno imajući u vidu, kako kaže, da je u to uloženo mnogo političkog kapitala, posebno od vrhunskih evropskih političkih igrača koji su proteklih dana i posjetili Makedoniju.
Ipak, prema njegovom mišljenju, važno je i šta će se događati nakon referenduma. Pendarov smatra da će biti mnogo teže da se Dogovor u cijelosti implementira u Makedoniji zbog potrebnih ustavnih promjena, za koje treba glasati dvije trećine od ukupnog broja poslanika u Skupštini Makedonije.
“Ukoliko se implementira kod nas, u Grčkoj, zahvaljujući međunarodnom faktoru, Dogovor će proći u parlamentu, tamo je potrebna samo ratifikacija u parlamentu. Problem će biti kako će se to odvijati kod nas, jer da se implementira dogovor potrebno je ustavne promjene da budu izglasane sa dvije trećine od ukupnog broja poslanika (81 glas poslanika od ukupnih 120 u Skupštini), zatim glasanje o amandmanima prostom većinom i, na kraju, kada dođu na usvajanje, potrebna je većina od dvije trećine. Hoće li se to obezbijediti, nisam siguran”, ističe Pendarov.
Prema njemu, jedna od opcija je, ako prvo glasanje ne prođe, da sadašnji sastav skupštinske većine raspiše vanredne parlamentarne izbore.
Upitan o tome kakve će biti perspektive za manje etničke zajednice u Makedoniji nakon provođenja referenduma i progresa u euro-atlantskim procesima, Pendarov kaže da se njihova prava ne ostvaruju u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno.
“Članstvo u NATO-u ne možete gledati u svjetlu etničkih zajednica. Samo učlanjivanje u NATO-u neće mnogo promijeniti u pogledu manjih etničkih zajednica iz prostog razloga što smo ih mi zaboravili od implementacije Ohridskog okvirnog sporazuma. Etničke zajednice uživaju određena prava, ali kada je riječ o faktičkom ostvarivanju prava, zbog raznih razloga, prije svega, funkcionalnosti zemlje, ona se ne ostvaruju”, kaže Pendarov.
Politički analitičar Albert Musliu kaže da je glavno pitanje da se postigne potrebni cenzus na referendumu, odnosno da od ukupnog broja birača u zemlji izađe najmanje 50 odsto. On smatra da je to teško zbog toga što makedonska opoziciona stranka VMRO-DPMNE nije u cjelosti uključena u to.
“Ne postoji spor oko različnih stavova, smatram da nema dileme da će većina birača koji će izaći na referendum glasati ‘za’. No, upravo zbog nedostatka jasnog stava opozicije, dileme su povezane sa censuzom”, kaže Musliu koji smatra da makedonska opozicija treba biti aktivinija u procesu referenduma.
Musliu dodaje da je njegovo uvjerenje da će 30. septembar biti praznični dan u Makedoniji, naglašavajući da su za vrijeme kampanje promotori referenduma uspjeli pomoći građanima, dati potreban entuzijazam da podrže referendum.
Prema njemu, koristi od Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom će imati svi građani Makedonije, uključjući i manje etničke zajednice, jer svaka deblokada euroatlanskih procesa, prema njegovim riječima, znači potencijal za poboljšanje kvaliteta života građana.
Bivši ministar bez resora u Vladi Makedonije i sadašnji član Vijeća bezbjednosti Makedonije Furkan Čako ističe da od dana kada je Makeodnija proglasila nezavisnost, prioritetan cilj je bio članstvo i integracija u različitim međunarodnim organizacijama, posebno euro-atlantskim, kao i u institucijama Ujedinjenih naroda (UN).
On naglašava da je ovaj cilj naveden u svakom strateškom dokumentu države, u programu svake dosadašnje vlade, kao i u izbornim ponudama političkih stranaka.
„Referendum koji će se održati 30. septembra možemo smatrati jednim demokratskim instrumentom kako bismo se još jedan korak približili našem strateškom cilju, članstvo u NATO-u, nešto što kao država želimo postići još od naše nezavisnosti. Iako prolazimo kroz period kada se diskutira je li referendum legitiman ili nije, umjesto da se diskutira hoće li proći uspješno, prema generalnoj atmosferi u zemlji, mislim da ne postoji barijera zbog koje referendum ne bi bio uspješan”, kaže Čako.
(Danas, Anadolija)
