U banjalučkom naselju Aleja Centar osveštan je temelj srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra koji se gradi u čast ruske carske porodice Romanov.
Temelje su osveštali Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, vikar moskovskog patrijarha arhiepiskop jegorevski Matej, vladika sremski Vasilije i umirovljeni vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije.
Vikar moskovskog patrijarha i kum temelja Borko Đurić položili su povelju na mjestu gdje će biti izgrađen centralni oltar posvećen Preobraženju Gospodnjem.
Na mjestu gdje će biti izgrađen oltar ruskih carskih mučenika povelju su položili vladika Jefrem i kum temelja Milenko Čičić, a na mjestu gdje će biti oltar Svetog Simeona i Svetog Save, rodonačelnika dinastije Nemanjića, položili su povelju vladika sremski Vasilije i kum temelja Brano Janković.
Četvrti kum temelja je Miroslav Vujatović, a svi kumovi su suvlasnici građevinskog preduzeća “Krajina”, koje je poklonilo zemlju na kojoj će biti izgrađen srpsko-ruski hram i duhovno-kulturni centar.
Osveštanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijer Srpske Željka Cvijanović i ministri, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov, brojni vjernici i crkveni velikodostojnici, kao i predstavnici javnog života.
Prethodno je u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja služena Sveta arhijerejska liturgija, nakon čega je svečana litija od ove crkve prošla do temelja nove svetinje u naselju Aleja centar.
Njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem rekao je da se rusko-srpski hram u Banjaluci gradi u slavu Božiju i da je to dokaz da je pravoslavlje živa vjera i da će živjeti ovaj narod – mali, nejak, ali sa puno vjere i nade za budućnost.
Vladika Jefrem je istakao da će hram imati tri oltara od kojih je centralni u čast Preobraženja Hristovog, a ostala dva u čast svetih carskih mučenika porodice Romanov i Svetog Save i Svetog Simeona.
Preovećeni vladika banjalučki naglasio je da su gradnju temelja svesrdno pomogli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Vlada Srpske.
“Temelji su izgrađeni na zemljištu koje su Crkvi darovali Borko Đurić, Milenko Čičić, Miroslav Vujatović i Brane Janković iz Banjaluke. NJima je pripala čast kumova na dan osveštanja temelja. Radove izvodi građevinsko preduzeće `Krajina` iz Banjaluke, a o svemu se starao Crkveni građevinski odbor na čelu sa parohom Sabornog hrama u Banjaluci protejerejem Draganom Maksimovićem”, rekao je vladika Jefrem.
Vladika Jeferem naglasio je da je ovim činom počela realizacija stotinu godina stare ideje o izgradnji srpsko-ruskog spomen-hrama u Banjaluci.
“Slava i hvala Bogu za ovu milost koju nam je dao i da bude srećan i od Boga blagosloven početak i uspješan završetak gradnje ovog hrama. Neka nam je srećan i od Boga blagosloven ovaj dan u kojem smo poslije 100 godina od začetka ideje počeli da realizujemo izgradnju srpsko-ruskog hrama sa duhovno-kulturnim centrom”, istakao je vladika Jefrem u besjedi poslije osveštanja temelja hrama.
Vladika Jeferem podsjetio je da su u posljednjih 100 godina na ovim prostorima vođena tri teška rata – dva svjetska i jedan građanski i da su svi bili jedan od drugog teži i sa velikim posljedicama.
“Srpski narod je u Velikom ratu izgubio trećinu stanovništva među kojima nisu bili samo vojnici, nego i civili, odnosno žene djeca i starci. Velika i moćna Austrougarska udružena sa NJemačkom i drugim centralnim silama ratovala je protiv male Srbije. Bog je bio na nebu, a na zemlji smo imali jedinu nadu u istovjerni pravoslavni ruski narod i zaista ruski car je ušao u rat na stranu Srbije. On je ušao u rat da spasava Srbe i Srbiju”, podsjetio je vladika Jefrem na istorijski kontekst ideje za izgradnju hrama u čast carske porodice Romanov.
Vladika Jefrem je rekao da se već tada rodila ideja da srpski narod treba da se oduži Rusiji i da svoje prijateljstvo sa ruskim narodom i ruskom crkvom upotpuni na vidljiv način za vremena koja su prošla, za vremena buduća, a posebno za vremena koja dolaze.
“Solunski dobrovoljci koji su se vratili u oslobođenu Srbiju su, takođe, bili začetnici ideje o gradnji neke vrste spomenika, a na kraju je definisano da bi najbolje bilo da to bude hram. Sa tim su se usaglasili i srpski intelektualci i sveštenici koji su se školovali u carskoj Rusiji”, kazao je vladika Jefrem.
Prema njegovim riječima, poslije Prvog svjetskog rata Jugoslavija je trajala vrlo kratko, živjela u agoniji i u držanju balansa između onih koji su bili poraženi i onih koji su ušli kao pobjednici.
“Poslije toga je došao Drugi svjetski rat o čijim posljedicama ne treba ni govoriti. Opet je srpski narod dao najveće žrtve. Poslije završetka rata o ovim stvarima nije moglo biti ni govora. Ideju nismo mogli sprovesti u djelo kad smo bili veliki i kad smo imali veliku državu, ali došlo je vrijeme kada smo u maloj Republici Srpskoj okupljeni i svjesni zašto nam to treba i krenuli smo u posao”, poručio je vladika Jefrem.
Vladika je dodao da je Bog srpskom narodu dao hrabre ljude kao što su kumovi i darodavci zemljišta na kojem se gradi centar i da je imao hrabre ljude i u vlasti i Crkvi.
“Krenuli smo u ovaj posao uz pomoć predsjednika i Vlade Republike Srpske, odnosno ljudi koji su imali osjećaj šta treba raditi, a i ja sam bio sa svima njima. Vjerovali smo da možemo uz Božiju pomoć pobijediti i uspjeti u ovom poslu, koji smo danas otpočeli osvećenjem temelja hrama. Nismo zakasnili i danas gradimo hram koji ne služi samo u spomen ruskog cara. On je više od toga. Dogodine se navršava 800 godina od stradanja samostalne srpske crkve, srpske države i srpskog narodnog bića”, istakao je vladika Jefrem.
On je naveo da “rade odgovorno pred Bogom, pred svetima kojima je hram posvećen, pred generacijama koje su uporno čekale i nadale se 100 godina, pred savremenicima našim, a posebno pred generacijama koje će živjeti”.
“Mi vjerujemo, živ je Bog naš, živa je vjera naša i živjeće ovaj narod – mali, nejak, ali sa puno vjere, optimizma i nade za budućnost”, poručio je vladika Jefrem.
Vikar moskovskog patrijarha arhiepiskop jegorevski Matej poručio je danas u Banjaluci da je duhovno i kulturno jedinstvo srpskog i ruskog naroda najvažniji korak u njihovom prosvećenju, što je važnije od bilo kakvih ekonomskih projekata ili političkih odluka.
Arhiepiskop jegorevski Matej je rekao da je današnje osveštanje temelja srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra blago djelo iza kojeg stoji Gospod, te da samo preobražene duše mogu da prinose dobre plodove pokajanja.
“Danas smo se okupili ovdje gdje niče još jedna nova svetinja, još jedan most koji nas sjedinjuje, hram u kojem ćemo jednim ustima i srcem proslavljati darodavca svih blaga – Gospoda”, rekao je arhiepiskop Matej, obraćajući se zvanicama i vjernicima u banjalučkom naselju Aleja centar.
Vikar moskovskog patrijarha istakao je da će u hramu biti sjedinjena srca i osjećanja dva narpoda, a u duhovno prosvjetiteljskom centru njihove misli i stvaralački potencijal.
“Neka kroz hram u čast Preobraženja Gospodnjeg zasija svjetlost božanstvena i prisnosušna na sve nas grešne, da preobrazimo naša srca i proslavimo njegovu blagost i milosrđe”, poručio je arhiepiskop Matej.
Vikar moskovskog patrijarha naveo je da će hram biti izgrađen u ruskom stilu sa elementima srpske arhitekture, te da je riječ o kopiji manastira koji se nekada nalazio u Kremlju, a koji će biti simbol zajedničke istorije srpskog i ruskog naroda.
“Ovaj hram će postati ukras vašeg blagoslovenog grada”, rekao je arhiepiskop Matej.
Arhiepiskop Matej istakao je da je NJegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, sa kojim je osveštao temelje srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra, veliki molitvenik koji je uložio mnogo truda da proširi svoju pastvu, obnovi stare i podigne nove hramove u svojoj eparhiji i privede narod Božiji Crkvi Hristovoj.
Arhiepiskop jegorevski Matej rekao je da u ovom velikom i značajnom danu za ruski i srpski narod prenosi blagoslov NJegove svetosti patrijarha moskovskog i cijele Rusije Kirila.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov rekao je da je izgradnja rusko-srpskog pravoslavnog hrama i kulturnog centra u Banjaluci važno svjedočanstvo duhovne i kulturne bliskosti ruskog i srpskog naroda.
Povodom današnjeg osveštanja temelja ovog centra, Ivancov je rekao da se bliskost dva naroda potvrđuje i činjenicom da je za osnovu ovog izuzetno lijepog vjerskog i kulturnog kompleksa uzeta petokupolna crkva sa zvonikom u vidu šatora posvećena čudima svetog arhangela Mihaila iz 14. vijeka, koja je činila arhitekturni ansambl moskovskog Kremlja.
On je za današnji “Glas Srpske” podsjetio da bi u petak, 21. septembra, u Banjaluku trebalo da stigne i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov i da će cijela ova sedmica biti posvećena stogodišnjici stradanja ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i njegove porodice.
Ivancov je rekao da je inicijativu za izgradnju centra dao NJegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, da se na ovu inicijativu odazvalo Imperatorsko pravoslavno palestinsko društvo, a podršku pružio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
“Projekat je naišao na širok odjek u javnosti, kako u Republici Srpskoj, tako i u Rusiji. U kulturnom i duhovnom centru kod hrama planirani su kursevi ruskog jezika, proučavanje istorije naših naroda, a tamo su takođe predviđene ćelije za hodočasnike”, rekao je Ivancov.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se rusko-srpski hram, čiji su temelji danas osveštani u Banjaluci, gradi u čast ljubavi i bratstva srpskog i ruskog naroda.
Dodik je novinarima izjavio da je osveštanje temelja srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra koji se gradi u čast ruske carske porodice Romanov veoma važan i istorijski dan za Banjaluku, pravoslavne vjernike, sve građane i Srpsku.
“Posvećen je i ruskom caru Nikolaju koji je tokom Prvog svjetskog rata donio odluku da gotovo u nemogućim uslovima podrži srpski narod i državu. Predstavljaće monumentalni spomenik odanosti i prijateljstva srpskog naroda prema velikom ruskom narodu, državi i istoriji”, podsjetio je Dodik.
On je istakao da se na realizaciju izgradnje ovog hrama čekalo gotovo 100 godina, navodeći da to nije bilo moguće dok Srbi na ovim prostorima nisu dobili državu, što je u pravom smislu riječi Srpska.
“Ovu ideju pokrenulo je NJegovo preostveštenstvo vladika banjalučki Jefrem, a Vlada Srpske, koju predvodi Željka Cvijanović, odobrila je tri miliona KM kako bi se krenulo sa izgradnjom”, naglasio je Dodik.
On je napomenuo da je već izgrađeno 6.000 kvadratnih metara prostora koji će služiti za razne namjene, poručivši da će radovi biti nastavljeni prema dinamici koju budu dozvoljavali građevinski rokovi.
Dodik je rekao da je gradnja ovog hrama i simbol borbe za slobodu koju srpski narod cijeni iznad svega i za koju je u ratovima dao ogromne žrtve, ne samo za svoju već i za slobodu drugih naroda.
“Samo u Velikom ratu poginuo je svaki treći iz srpskog naroda i pola muške populacije. Srbi su razumjeli da slobode nema ako nema države. Zato je bilo potrebno da se stvori Srpska i da je srpski narod izgradi, stvori, odbrani…”, rekao je Dodik.
On je dodao da je riječ o kopiji manastira koji je postojao u ruskom Kremlju i koga je nekadašnja komunistička vlast preuredila.
“To će biti posebni značaj i veličina ovog hrama. Zahvaljujem svim ljudima koji su pomogli u gradnji, Vladi Srpske i kumovima koji su besplatno darovali zemlju za hram, kao i svima koji su danas ovdje zajednički bili okupljeni dajući snagu onima koji će ovu svetinju dalje graditi kako bi ona u dogledno vrijeme bila osveštana i predata sadašnjim i budućim generacijama”, naveo je Dodik.
On je izrazio zadovoljstvo što su na osveštanju temelja hrama bili srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov i drugi.
“Vjerujem da ćemo, shodno odluci našeg vladike, biti okupljeni u svakom danu kada budemo obilježavali uspjeh i dostignuća u izgradnji ovog hrama”, poručio je Dodik.
Predsjednik Vlade Srpske Željka Cvijanović istakla je da izgradnja srpsko-ruskog hrama u punom smislu riječi predstavlja potvrdu velike saradnje koja je postojala između Srba i Rusa u prošlosti.
“Možda i važnije u ovom trenutku jeste da su ovo temelji neke druge, dodatne, novije i `osvježenije` saradnje ruskog i srpskog naroda u budućnosti. Sigurna sam da će to svi građani na ovaj način prepoznati”, istakla je premijer Srpske.
Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo što je Vlada uspjela da finansijski podrži izgradnju srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra kao što je već podržala mnoge druge važne projekte u Srpskoj.
“Donosili smo odluke na vrijeme, pripremali smo se za ovu aktivnost i evo, danas je ovdje sve svečano i lijepo, odlična je i lokacija, kao i poruka koja se odavde šalje”, navela je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio je večeras u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci izložbu arhivskih dokumenata “Srpska pravoslavna crkva i ruska emigracija 1920-1940”, u čast ruske carske porodice Romanov.
Dodik je izrazio zadovoljstvo što ovu značajnu izložbu otvara u danu kada su osveštani temelji za izgradnju srpskog-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra u Banjaluci.
“Uvjereni smo da pravimo veliko djelo koje pripada ovoj generaciji ljudi i kojim ćemo se odužiti onima koji su imali viziju prije 100 godina. Red je da se na ovaj način odužimo carskoj porodici i Rusiji u cjelini kao njihovoj državi”, rekao je Dodik na otvaranju izložbe.
On je istakao da Republika Srpska ima mnogo lijepih hramova, podignutih u teškim i manje teškim vremenima.
“Ali, ovo što smo naumili da uradimo sigurno će biti jedno od osnovnih obilježja Banjaluke. Hram se gradi u stilu Ruske pravoslavne crkve, a biće vlasništvo Srpske pravoslavne crkve”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, da su Srbi istinski imali državu na ovim prostorima, vjerovatno bi ovaj hram bio puno prije započet i završen.
“Sad su dobili svoju državu, Republiku Srpsku, i ona može da uradi ono što smo danas učinili, kao što je osveštanje temelja hrama i kulturnog centra, a i ovu izložbu. To je samo početak, mi ćemo dalje tragati i tražiti nove izazove i nove interpretacije odnosa i ilustracije svega onoga što se dešavalo u prošlosti”, rekao je Dodik.
Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić rekao je da je izložba dvojezična, na ruskom i srpskom jeziku, da je urađena na 22 panoa, te da sadrži oko 200 eksponata.
Stojnić je istakao da je izložba priređena povodom osveštanja temelja za izgradnju srpskog-ruskog hrama, u čast ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, koji je za srpski narod sve dao, uključujući državu, porodicu, narod, a na kraju i svoj život.
“Mi mu se skromno odužujemo danas kada smo osveštali temelje za srpski-ruski hram, a ova izložba je kamičak u toj zahvalnosti”, rekao je Stojnić.
Izložbu, čiji je autor direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovan Pilipović, organizovali su Arhiv Republike Srpske i Arhiv Srpske pravoslavne crkve u saradnji sa Udruženjem arhivskih radnika Srpske, pod pokroviteljskom predsjenika Srpske.
Otvaranju izložbe prisustovali su ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Alen Šeranić, pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković, prvi direktor Arhiva Srpske Nebojša Radmanović, te generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić, kao i drugi zvaničnici.
(Srna)
Kontroverzni penzionisani vladika Vasilije Kačavenda privukao pažnju
Na svečanoj arhijerejskoj liturgiji u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, povodom osveštanja temelja srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra, okupio se cijeli politički vrh Republike Srpske, te visoki gosti iz Rusije, predvođeni gubenatarom Sankt Petersburga Georgijem Poltavčenkom, kao i brojni episkopi SPC. Ipak, najviše pažnje privuklo je prisustvo jednog penzionisanog vladike.
Kontroverzni episkop Vasilije Kačavenda penzionisan je prije pet godina zbog otvorenih optužbi za pedofiliju, koje nikad nisu do kraja razjašnjene.
Pošto je tokom rata bio blizak sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, te sklon zapaljivim govorima, pojedini federalni mediji su ga čak i dovodili u vezu sa ratnim zločinima.
Vladika Vasilije je u Bijeljini i Semberiji ostao upamćen i kao jedan od idejnih tvoraca Etno sela Stanišići, u sklopu kojeg je jedna od turističkih atrakcija i manastir Svetog Nikole.
O pedofiliji u Zvorničko tuzlanskoj eparhiji SPC, na čijem je čelu godinama bio episkop Vasilije, šuškalo se godinama, a javni skandal je izbio u novembru 2012. godine, kada su Sinodu SPC, prema pisanju medija, predati i video snimci, kao dokaz o navodnom zlostavljanju dječaka i mladih bogoslova.
Sveti Sinod SPC nikad ovu istragu nije doveo do kraja, a u aprilu 2013. je prihvatio episkopovu ostavku “iz zdravstvnih razloga”.
Kako je ranije pisao “EuroBlic”, grupa državljana Srbije i Bosne i Hercegovine je početkom marta 2018. pred Visokim sudom u Londonu zvanično najavila podnošenje tužbe protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC) zbog svešteničke pedofilije kojoj su bili izloženi unutar te vjerske institucije, a za pedofiliju su optužili vladiku Vasilija.
Uz penzionisanog vladiku Vasilija vezuju se i priče o njegovoj rastrošnosti, pa su se u javnosti pojavile fotografije njegovih raskošnih dvora, sa pozlaćenim namještajem i drugih luksuznih predmeta, koji pripadaju ovom monahu SPC.
(tekst i foto: srpskainfo.com)
