Status oštećenika u krivičnom postupku BiH je očajan, ali mi ćemo na slučaju “Dragičević” promijeniti čitavu sudsku praksu, rekao je Anto Nobilo, čuveni hrvatski advokat, kojeg je Davor Dragičević angažovao pro bono da pomogne u rješavanju ubistva njegovog sina.
“U Njemačkoj se opunomoćenik oštećenika zove supsidijarni tužilac. U slučaju da tužilac nešto propusti, ili zapne, on preuzima postupak. U tim sistemima je drugačija uloga oštećenika. U BiH je tu jedna vrsta praznine, a sudska praksa je bacila oštećenika na margine. Ali mi ćemo to promijeniti. Vidjećete”, rekao je Nobilo.
Da li tim Davora Dragičevića, čiji ste i vi član, po našem pravnom sistemu uopšte ima mehanizme na raspolaganju da se riješi predmet “Dragičević”?
Po važećem Zakonu o krivičnom postupku u BiH odista tu nije ništa precizirano na koji način zastupnici oštećenika mogu učestvovati u postupku. Međutim, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, oštećenik treba u kaznenom postupku učestvovati na način da može zaštititi svoje interese, odnosno opunomoćenik oštećenika da ima mehanizme da zaštiti interese svog klijenta. Međutim, u vašem zakonu to nije ni zabranjeno, pa smo mi iskoristili tu mogućnost, u izravnim razgovorima s Tužiteljstvom dogovorili smo da ćemo moći imati direktan pristup istrazi, dakle svim informacijama koje će se događati u istrazi.
To znači, konkretno, da ćete moći biti direktni učesnik?
Dakle, nama je dozvoljeno da tužiocima dajemo svoje prijedloge za izvođenje određenih dokaza. Naravno da će tužilac odlučiti koje dokaze će primijeniti i kako će postupiti, a mi kad dobijemo dovoljan broj informacija o samom predmetu, onda ćemo moći aktivno učestvovati u postupku na način da ćemo tužiocu davati prijedloge. Mi nećemo izaći iz okvira kaznenog postupka, ali sam svjestan da taj segment opunomoćenika i kakva je uloga oštećenika u postupku u BiH i kod vas u Republici Srpskoj nije definiran. On je vrlo rudimentaran i značajno je manji nego što je to u Europi, u Hrvatskoj ili Srbiji. Pošto nije reguliran, nego je otvoren, mi mislimo da nećemo ništa prekršiti. Ali ovaj postupak će biti presedan. Oni su nama faktički dali obećanje da ćemo moći učestvovati aktivno svojim sugestijama i idejama u sudskom postupku iznad onoga što je do sada bila praksa. Ali, ponavljam, nije nikakva zabrana. Jednostavno, nitko nije do sada forsirao takvu ulogu oštećenika i mislim da ćemo se mi kretati u okviru zakona i da tu neće biti problema.
Gospodin Feraget kaže da je status oštećenika u našem pravnom sistemu očajan i da nema apsolutno nikakva prava u postupku. Slažete li se s tim?
To je točno. Ali nema zakonskih prepreka ni zabrana da se oštećenik uključi. Ja bih rekao da tu ima dosta sudske prakse i običaja. Ali ja mislim da smo mi našom posjetom institucijama u Banjaluci malo tu praksu pomakli. Mislim da je to važno i zbog toga što će to ubuduće pomoći našim ostalim kolegama advokatima u BiH. Jednostavno, to pitanje nije regulirano i do sada je oštećenik bio bačen na margine kaznenog postupka. A oštećenik je važna osoba u postupku! Tužilac radi i u ime oštećenika. Tužilac zastupa državu, ali po prirodi stvari tužilac zastupa i interese oštećenika. U Hrvatskoj tužilac mora do određenog roka završiti istragu, podići optužnicu, ili obustaviti postupak.
Kod nas toga nema…
Da, vi toga nemate. A ako tužilac u Hrvatskoj obustavi postupak, onda opunomoćenik oštećenika može preuzeti krivično gonjenje.
A toga pogotovo nema kod nas…
Tako je. A u Njemačkoj se opunomoćenik oštećenika zove supsidijarni tužilac. U slučaju da tužilac nešto propusti, ili zapne, on preuzima postupak. U tim sistemima je drugačija uloga oštećenika. U BiH je tu jedna vrsta praznine, a sudska praksa je bacila oštećenika na margine. Ali mi ćemo to promijeniti. Vidjećete!
Zašto ste ovaj predmet preuzeli da radite pro bono? Kod nas je narod uvijek pomalo sumnjičav, i često se pita šta se valja iza brda.
Ja nisam jeftini odvjetnik. Ja ili naplatim maksimalne cijene koje se mogu naplatiti, ili radim pro bono. Postoje slučajevi kada radim pro bono. U Hrvatskoj je to pitanje regulirano zakonom, a poznato je da je moj ured, pogotovo kada su bila ratna vremena, rado pro bono pomagao sve one koji su bili proganjani, ugroženi, pogotovo zbog nacionalnih, vjerskih ili sličnih razloga. Ovdje to nije slučaj, jer su me kolege odvjetnici iz BiH senzibilirali za ovaj slučaj i ja ću to vrlo rado pro bono napraviti. Ja sam Davora Dragičevića, oca, prvi put vidio u ponedjeljak navečer. I nikakav drugi razlog ne postoji za moj angažman osim toga što sam se senzibilirao za ovaj slučaj i odlučio pomoći.
To veče ste s cijelim pravnim timom bili na trgu sa Davorom. Kako vam se činilo to iskustvo?
Da, prvi put sam ga tamo vidio. Čujte, bilo je emotivno. Osjetila se snažna emocija u zraku, bilo je vrlo nabijeno emocijama na trgu. Ja i moji kolege odvjetnici smo se dogovorili da ga odemo posjetiti iz kurtoazije i jer smo željeli vidjeti o čemu se radi. Mi smo se držali na distanci od bilo kakvog javnog izražavanja. Mislim da je važno da smo na distanci te vrste i da ne sudjelujemo u bilo kakvim političkim borbama, pogotovo što znamo da su kod vas u oktobru izbori. Mi nemamo nikakve političke motive. Mi nećemo politički djelovati. Mi nećemo ulaziti ni na koji način u politiku. Mi ćemo se baviti kaznenim pravom i učinićemo sve što je u našoj moći da se ovaj slučaj rasvijetli.
Kako ste saznali za tragediju porodice Dragičević?
Sve nas je senzibilirao Duško Tomić. Ni ja nisam znao, tek sam sad čuo da je i njemu kćer ubijena i da se istraga i dalje vodi. Očigledno je on zbog te tragedije senzibiliziran, a onda je i nas animirao. Mi smo se vidjeli na Korčuli ovog ljeta. On mi je ispričao o tom slučaju i pitao me da li bih se ja htio uključiti. Prije toga me još telefonom onako načelno informirao, a onda smo o tome detaljnije razgovarali. Dakle, nema nikakve pozadine. Idemo pomoći jednom građaninu, ni bogatom, ni uticajnom, ni moćnom, i drugo me ništa ne interesira.
(nezavisne.com, foto: jutarnji.hr)
