Nakon što je Ramuš Haradinaj izjavio da Hašim Tači nema njegovu podršku za eventualno otvaranje razgovora o promjeni granica Kosova, u Prištini je tokom dana izbio “pravi mali rat” među kosovskim političarima o tome da li je Tači, govoreći u prilog razmjene teritorija, zloupotrijebio riječi nekadašnjeg predsjednika Ibrahima Ruhove.
Kako je naveo Lajmi Petrit Seljimi bivši bliski saradnik Tačija, objavio je cijelu izjavu Rugove iz 1994. godine, nakon što je Tači ranije danas ponovo govorio na Fejsbuku o razmjeni teritorija sa Srbijom, rekavši da je i Rugova bio za to.
Radi se inače o intervjuu Rugove za “Zeri” pod naslovom “Podjela ne, razmjena da” u kojem Rugova kaže: “I mi možemo da pravimo tu vrstu ‘nagodbe. Utoliko više kada imamo istorijski, etnički, pravni i politički legitimitet nad Kosovom. Ne treba zaboraviti da je Kosovo bilo konstitutivna jedinica jugoslovenske federacije. Međutim, ponavljam, za nas je neprihvatljiva podjela Kosova. Možemo da napravimo samo razmjenu teritorija, tako da za Leposavić i neke teritorije na sjeveru Kosova, nastanjene srpski većinskim stanovništvom, dobijemo Preševo i druge oblasti u južnoj Srbiji, nastanjene albanski većinskim stanovništvom.”
Tačijeva izjava, međutim, naišla je na prilično burne reakcije nekadašnjih Rugovinih saradnika, uključujući i Miljazima Krasnićija, koji su rekli da nikada nisu čuli Rugovu da je govorio o razmjeni teritorije sa Srbijom.
„Ne, ne sjećam se takve Rugovine izjave,“ rekao je Krasnići za Kallxo.
Tu Rugovinu izjavu “nije zapamtio” ni Ismet Bećiri koji je oštro reagovao spram Tačija, navodeći da predsjednik pokušava da iskrivi izjave Rugove.
Miljazim Krasnići kaže da je tokom devedesetih u opticaju bilo mnogo diskusija i opcija. On navodi da je jedini zvanični dokument o ovom pitanju poznat kao dokument „tri opcije“.
Dokument je predviđao verziju da, ako se sačuvaju granice Jugoslavije, ostane Kosovo kao republika, otvoriće se unutrašnje granice republika, ujediniće se svi Albanci u jednoj republici u Jugoslaviji i da se izmjenjene granice uklone, u tom slučaju bi se Kosovo priključilo Albaniji, objasnio je on za Kallxo.
On je dodao da je na kraju ove tri opcije dominirala opcija da Kosovo bude nezavisna republika van Jugoslavije.
On je pomenuo izjavu Dobrice Ćosića, pominjući i ideju podjele Kosova, za šta Krasnići podsjeća da se o tome razgovaralo i u organizaciji Ujedinjenih nacija.
Ovo je, po mišljenju profesora Krasnićija, odbacila kosovska strana.
„Dokument za razmjenu teritorija, koliko se sjećam, nije prošao. Jedini službeni dokument bio je dokument tri opcije,“ rekao je Krasnići.
(agencije)
