Poreska uprava Republike Srpske bilježi pozitivan trend naplate javnih prihoda, zahvaljujući novom informacionom sistemu, ali i kampanjama kojima se nastoji uticati na svijest građana o važnosti uzimanja fiskalnih računa, kaže Zora Vidović, direktorica ove institucije.
Ona ističe da će Poreska uprava RS postati još bolji servis građanima, te najavljuje realizaciju projekata „Elektronska arhiva“, „Elektronsko sanduče“, te olakšavanja procedura u popunjavanju poreskih prijava, čime će olakšati posao i sebi i građanima.
Kakva je naplata javnih prihoda u 2018. godini, koliko ste zadovoljni i šta je najviše uticalo na rezultate u naplati?
VIDOVIĆ: Poreska uprava Republike Srpske je u prvih sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 1,42 milijardu maraka, što je za 66,3 miliona KM ili pet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ovi podaci ukazuju na zadovoljavajući rast prihoda u gotovo svim segmentima, čime je nastavljen pozitivan trend naplate. Zasluge za takve pozitivne pokazatelje se mogu pripisati automatizaciji naplate javnih prihoda u Poreskoj upravi RS, odnosno implementaciji Integrisanog informacionog sistema, kao i stalnim aktivnostima koje ova institucija preduzima u okviru svoje nadležnosti, a koje su usmjerene prije svega na terenske kontrole i redovnu naplatu.
Pored toga, treba pomenuti i medijske kampanje koje Poreska uprava RS provodi, od kojih se jedna pod nazivom „Porez plaćaj, Srpsku jačaj“ odnosi na jačanje poreskog morala građana, dok se druga pod nazivom „Korak preduzmi, račun uzmi“, odnosi na podizanje svijesti građana RS o značaju uzimanja fiskalnog računa prilikom svake kupovine ili dobijene usluge. Dakle, i ove kampanje su imale značajan uticaj na bolju naplatu javnih prihoda.
Da li su načinjeni pomaci i kada je u pitanju naplata poreza na nepokretnosti?
VIDOVIĆ: Kada je u pitanju naplata poreza na nepokretnosti, podaci Poreske uprave RS pokazuju značajan rast naplate, pa je po tom osnovu u 2017. godini naplaćen 25,1 milion KM, što je za 10 odsto više nego u 2016. godini. Taj rast je nastavljen i u 2018. godini, pa je tako u prvih sedam mjeseci ove godine po osnovu poreza na nepokretnosti naplaćeno 17,3 miliona KM, što je čak 24 procenta više u odnosu na uporedni period. Dakle, i na ovom polju su načinjeni značajni iskoraci, posebno u smislu automatizacije procesa prinudne naplate. Tako je u 2017. godini po poreskim računima za porez na nepokretnosti pokrenuto ukupno 21.701 postupak prinudne naplate, na iznos obaveze od 3,5 miliona maraka, dok je u prvoj polovini 2018. godine po poreskim računima za porez na nepokretnosti pokrenut 22.471 postupak prinudne naplate na iznos obaveze od 4,2 miliona maraka.
Izazov nam je povećati obuhvat poreskih obveznika ovog poreza. Međutim, problem na tom putu nam predstavlja nesređeno stanje evidencija u zemljišnim knjigama, ali se svakako zajedno sa lokalnim zajednicama u RS aktivno radi na povećanju obuhvata obveznika poreza na nepokretnosti. U ovom trenutku, u RS ima 335.732 obveznika poreza na nepokretnosti, a Poreska uprava troši značajne ljudske i materijalne resurse da se tim poreskim obveznicima u roku, putem pošte, uruče poreski računi poreza na nepokretnost.
Koliko ste u ovoj godini otkrili slučajeva utaje poreza, odnosno koliko ste podnijeli izvještaja tužilaštvima zbog sumnje u počinjena krivična djela iz oblasti poreza? Šta je najveća prijetnja u oblasti krivičnih djela u oblasti poreza?
VIDOVIĆ: Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini 2018. godine nadležnim tužilaštvima u RS dostavila 15 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog osnova sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetila budžet RS u iznosu od 1,8 miliona maraka. Izvještaji su u tom periodu podneseni, u najvećem broju slučajeva zbog utaje poreza i doprinosa, ali i zbog zloupotrebe ovlaštenja u privredi, te falsifikovanja isprave, zloupotreba lažnog stečaja, ali i oštećenja tuđih prava. Ovi podaci pokazuju da je i u prvoj polovini 2018. godine nastavljen intenzivan rad istražilaca Poreske uprave RS na terenu, sa ciljem razotkrivanja krivičnih djela. S tim u vezi, naglašavamo da će inspektori Poreske uprave RS i u narednom periodu, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, nastaviti intenzivan rad na razotkrivanju krivičnih djela iz oblasti poreza, a čijim činjenjem se nanosi šteta budžetu Republike Srpske.
U par navrata od početka godine imali ste akciju pojačanih kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa. Kakvi su rezultati i da li su te kontrole kontinuirane?
VIDOVIĆ: Inspektori Poreske uprave Republike Srpske u prvih sedam mjeseci 2018. godine izvršili 2.154 kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog uočenih nepravilnosti, nakon tih kontrola izdali 954 prekršajna naloga na iznos kazne od 705.750 KM, te podnijeli 18 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su u okviru ovih kontrola za 308 poreskih obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa. Ove aktivnosti inspektora Poreske uprave RS će biti kontinuirane i u narednim mjesecima, u okviru redovnih aktivnosti.
U javnosti je bilo priča da se radnje zatvaraju i zbog jedne ruže koja je prodata bez fiskalnog računa. Privrednici smatraju da je kazna dovoljna sankcija, a da je mjera zabrane rada od 15 dana nepotrebna. Kako vi gledate na takve?
VIDOVIĆ: Prethodno zakonsko rješenje nije propisivalo zatvaranje radnji na 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa i nije se pokazalo kao dobro i efikasno, pa se iz tog razloga i pristupilo izmjenama Zakona o fiskalnim kasama i uvođenju nove mjere koja predviđa zatvaranje radnji na 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa. Smatramo da je to dobra mjera, jer neizdavanje fiskalnih računa od strane poreskih obveznika pokazuje da je njihovo poslovanje nelegalno, i znači neprikazivanje prihoda i utaju poreza. Prema tome, Poreska uprava RS prilikom svojih kontrola samo sprečava poreske obveznike da rade nelegalno, da vrše utaju poreza i da budu nelojalna konkurencija onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune prilikom prodaje roba ili usluga.
Kakvo je stanje duga, prema evidencijama Poreske uprave RS?
VIDOVIĆ: Prema zvaničnim evidencijama Poreske uprave RS stanje dospjelog, a neizmirenog duga na dan 31.12.2017. godine iznosilo je 1,156 milijardi KM. Poređenja radi, stanje duga na dan 31.12.2016. godine je iznosilo 1,184 milijarde KM što znači da dug u 2017. godini smanjen za 27,91 milion KM ili za 2,36%. Naime, dug poslednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, koji je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave na njegovom smanjenju. Naime, analizirajući strukturu duga došli smo do zaključka da je struktura samog duga loša, odnosno da glavninu duga čini dug kod poreskih obveznika koji su u stečaju, likvidaciji ili nesolventni i kod kojih se procenat naplativosti kreće do 10%, te stari dug poreskih obveznika koji su odavno prestali sa radom i kod kojih ne postoji niti imovina niti druga sredstva iz kojih bi se ovaj dug eventualno mogao naplatiti. Takođe, veliki problem u naplati imamo kod starih dugovanja za akcize i porez na promet, te sa dugovanjima zdravstvenih ustanova.
Koji su zakonski mehanizmi na raspolaganju Poreskoj upravi RS u naplati zaostalih dugovanja?
VIDOVIĆ: Mehanizam za naplatu koji Poreska uprava RS ima je postupak prinudne naplate. Tako u postupku prinudne naplate preduzimamo nekoliko mjera koje su nam na raspolaganju, a to su blokada žiro-računa, obustave na ličnim primanjima obveznika, pljenidba gotovine, zatim pljenidba pokretnih stvari, zapljena potraživanja poreskog obveznika, kao i upis hipoteka na nepokretnom imovinom. Tako su samo u prvih šest mjeseci ove godine pokrenuta 57.304 postupka prinudne naplate na iznos duga od 92,59 miliona KM, što je za 17.914 postupaka prinudne naplate više u odnosu na isti period prethodne godine.
Koje su zakonske mogućnosti za reprogram poreskih obaveza, na koji vremenski rok i do kojeg iznosa?
VIDOVIĆ: Reprogram dospjelih poreskih obaveza se odobrava svim poreskih obveznicima koji ispunjavaju uslove predviđene Zakonom o odgođenom plaćanju, kojim je poreski dug utvrđen poreskom prijavom ili poreskim rješenjem. Rok za podnošenje zahtjeva za odgođeno plaćanje je najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja konačnog rješenja za plaćanje poreskih obaveza, utvrđenih rješenjem Poreske uprave i 30 dana od dana dostavljanja rješenja o prinudnoj naplati poreskih obaveza, utvrđenih poreskim prijavama, a ukoliko nije doneseno rješenje o prinudnoj naplati, zahtjev se može podnijeti na osnovu poreskih prijava, prije pokretanja postupka prinudne naplate.
Poreske obaveze se mogu reprogramirati u jednokratnom iznosu, najduže na godinu dana ili maksimalno na 5 godina tj. u 60 jednakih mjesečnih anuiteta. Inače, postupak odgođenog plaćanja poreskog duga na iznos duga do 30.000 KM je u nadležnosti Poreske uprave, dok o zahtjevu za iznos duga preko 30.000 KM odlučuje Ministarstvo finansija.
Koje su novine u radu Poreske uprave RS, posebno kada su u pitanju usluge?
VIDOVIĆ: Moram reći da Poreska uprava RS konstantno radi na uvođenju novina u svom radu, prije svega kroz jačanje usluga poreskim obveznicima, sa ciljem da Poreska uprava RS postane još bolji servis građanima, te da im što je moguće više olaša izvršavanje njihovih obaveza. Prošle godine smo pustili u rad novu uslugu elektronskog dostavljanja računa za porez na nepokretnosti poreskim obveznicima. Isto tako, u okviru jedne od komponenti USAID FAR projekta, nastavljene su aktivnosti na realizaciji „Elektronske arhive“ koja predviđa digitalizaciju postojećih papirnih poreskih prijava, arhiviranje novih elektronskih poreskih prijava, te arhiviranje elektronskih dokumenata Poreske uprave RS, što će dovesti do značajnih ušteda u našem poslovanju.
Pored toga, u Poreskoj upravi bi uskoro u funkciji trebalo da bude i „Elektronsko sanduče“, koje predstavlja alat za bezbjednu dvosmjernu komunikaciju odnosno razmjenu dokumenata između poreskih obveznika i Poreske uprave, odnosno ekvivalent tradicionalnom načinu poslovanja. Poreski obveznici će imati kvalitetniji uvid u poreske evidencije, smanjiće se potreba za dolascima u prostorije Poreske uprave, jednostavno će se moći pretraživati dokumenata u elektronskoj arhivi i biće smanjena mogućnost gubitka podataka.
Takođe, Poreska uprava RS će nastaviti sa edukacijama mladih s ciljem da im ukaže na važnost plaćanja poreza i koristima koje iz toga proizilaze, dok smo u ovoj godini za predstavnike medija koji prate naš rad organizovali stručni seminar, kako bi razjasnili sve eventualne nejasnoće u poreskim propisima i olakšali rad novinara na temama iz oblasti direktnih poreza, kako bi u javnost otišle prave informacije. Poreska uprava priprma priručnik za učenike srednjih škola na temu poreza i njihovog značaja za društvo, a koji će biti distribuirani u sklopu nastavka edukacija učenika u srednjim školama u RS.
Da li će i kada biti omogućeno da Poreska uprava umjesto poreskog obveznika popunjava određene poreske prijave, i tako olakša posao i sebi i građanima?
VIDOVIĆ: Poreska uprava Republike Srpske će u narednim godinama, s ciljem unapređenja usluga poreskim obveznicima, nastojati da uvede mogućnost predispunjavanja poreskih prijava, odnosno takozvanog Pre-filling-a za što veći broj poreskih prijava. To je i jedan od glavnih ciljeva Poreske uprave RS u budućnosti, u smjeru olakšavanja procedura, da u ime poreskog obveznika popunjava što veći broj poreskih prijava i tako smanji potrebu većeg broja dolazaka građana u prostorije ove institucije i olakša im postupak podnošenja poreskih prijava, a samim tim i olakša rad svojim službenicima. Tako bi se već početkom sledeće godine, u nekoj vrsti testne faze, moglo krenuti sa dostavom popunjenih poreskih prijava za držanje i upotrebu oružja koje će u ime poreskih obveznika popuniti Poreska uprava RS i dostavljati im na adresu. Ukoliko se ovaj pilot projekat pokaže kao uspješan, Poreska uprava Republike Srpske će u narednom periodu ići u pravcu da se omogući Pre-filling i za druge poreske prijave. Naime, ove značajne aktivnosti se realizuju u okviru projekta koji poreske administracije u BiH realizuju sa Švedskom poreskom upravom pod nazivom „Jačanje kapaciteta poreskih administracija u BiH“ koji je započeo sa realizacijom polovinom 2017. godine, a završetak je planiran krajem 2020. godine. Jedna od oblasti na kojoj se radi u okviru ovog projekta je i oblast „Promjena načina razmišljanja zaposlenih u poreskim administracijama“, kojom se posebno želi postići napredak u pravcu izgradnje povjerenja na relaciji poreska administracija – poreski obveznik, kao i promjena ponašanja poreskih službenika i jačanje interne komunikacije.
Poreska uprava će i dalje preduzimati sve mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi dala svoj doprinos u provođenju kako reformskih procesa, kao i zadataka i ciljeva koji su pred nama, kroz stalno jačanje povjerenja javnosti u poreski sistem kroz potpunu transparentnost rada Poreske uprave.
(opcija.net)
