Anafilaktički šok – alergijska reakcija, sa mogućim brzim smrtonosnim ishodom, na ubode određenih insekata, pojedine injekcije i lijekove, kao i izvjesne vrste hrane – pogađa značajan broj ljudi, kako u RS i BiH, tako i u svijetu, posebno u ljetnjim mjesecima.
Prva pomoć kod anafilaktičkog šoka je hitna pomoć u Domu zdravlјa ili u bolnici, ali su, u fazi dok je osoba koja je alergična na ubod pčela pri svijesti, dobrodošli i tradicionalni narodni lijekovi, poput slane vode, domaće rakije ili žvakanja pčelinje utrobe, jer u tijelu pčela, pored otrova, postoji i protivotrov.
To tvrdi poznati prijedorski pčelar i licencirani apiterapeut Branko Knčar koji u selu Jaruge, podno Kozaračkog kamena na području Prijedora, posjeduje pčelinjak od 60 košnica, iz kojeg crpi sve što je vezano za pčele i pčelinje proizvode.
„Ove godine smo imali do 30 kilograma meda prosječno po košnici, ali je bilo i onih koji su imali duplo veće prinose“, objašnjava Končar.
Kao samostalni istraživač u apiterapiji, on ima šta da kaže o alergijama na pčelinji otrov i o alergijama uopšte:
„Imuno djelovanje koje dovodi do oštećenja tkiva ili opstrukcije organa je imuna preosjetlјivost ili alergija. Ako se pojavi u kraćem vremenskom intervalu, predstavlјa ranu preosjetlјivost, a ukoliko se javi nakon više sati ili dana, naziva se kasnom. Ukoliko ne preduzmemo odgovarajuće radnje poslije uboda pčela, kod osoba koje su alergične na pčelinje ubode, dogodiće se anafilaktički šok ili anafilaksija”, ističe Končar.
Prema njegovim riječima, anafilaksija je opšta alergijska reakcija koja zauzima disajne puteve.
“To podrazumijeva začeplјenje nosa, otekline grla, teško disanje, kašalј, bronhospazam ili bronhokonstrikciju. Zatim, napada kardiovaskularni sistem i izaziva kolaps cirkulacije. Uzrokuje malaksalost, slabost, blјedilo i nesvjestica. Tu su i posljedice za kožu – koprivnjača, ekcem i otekline lica, kao i za gastrointestinalni trakt, u vidu mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu i proliva“, kaže Končar.
Kod nastupa anafilaksije za desetak minuta će se dogoditi mučnina, vrtoglavica, nagon na mokrenje, nagon na defekaciju i znojenje. Ostali simptomi su svrab dlanova, tabana i očiju, te golicanje po grlu. Žrtvi šoka trne gornja usna, raste temperatura u zadnjem dijelu glave i po vratu, javljaju se koprivnjača, opšti otok, opšti svrab i opšte crvenilo.
„Međutim, dok je osoba koja je alergična na ubod pčela pri svijesti, možemo spriječiti padanje u nesvijest na slјedeći način: razmutimo kafenu kašiku soli, odnosno natrijum-hlorid, u šolјi vode i damo da ugroženi popije. Natrijum iz soli vuče tjelesne tečnosti u krvne sudove koji se šire i ne dozvolјava da nam padne krvni pritisak. Tako nas sprečava da padnemo u nesvijest”, tumači Končar.
On objašnjava da je veoma korisno ugroženom dati dva do tri decilitra rakije.
“Poznato je da je rakija izvanredan antitoksik i da djeluje protiv alergena koji se nalaze u pčelinjem otrovu. U tijelu pčela, pored otrova, postoji i protivotrov. Protivotrov se nalazi u hitinskom omotaču pčele, pa je potrebno da pčelar istisne utrobu iz tijela nekoliko pčela i stavi ih u usta osobe kod koje se javlјa anafilaktički šok. Potrebno je sažvakati tijela mrtvih pčela. Na taj način će protivotrov preći u krv i zaustaviti alergijsku reakciju“, precizira Končar.
U slučaju kada ugroženi padne u nesvijest, zalije se po glavi kantom hladne vode i on se „vraća“, kao da je primio adrenalin. Poslije toga doda mu sе flaša rakije. Ovaj recept se i danas primjenjuje u Velikom Palančištu kod Prijedora.
„U vrijeme dok ukazujemo prvu pomoć na bilo koji način, poželјno je snažno masirati akupunkturnu tačku ispod nosa DU-26 i akupunkturnu tačku BL-52, lijevo i desno od kičme u lumbalnoj zoni. U isto vrijeme, poželјno je kroz pčelinje proizvode podići snagu organizma. To radimo dodavanjem 300 do 500 mg matičnog mliječa, 10 do 20 grama perge, 30 grama meda i 20 do 40 kapi propolisa“, dodaje Končar.
Tomas Gloger je na međunarodnom simpozijumu apiterapije u Mariboru iznio podatak da je u Nјemačkoj između 1998. i 2006. godine prosječno godišnje od uboda pčela umiralo 21 lice. U istom periodu, u saobraćajnim nezgodama i od suicida godišnje je gubilo život oko 10.000 stanovnika Nјemačke.
Na našim prostorima smrtna stradanja od uboda pčela rijetko se događaju. Ipak, kada se dogode, mediji dižu prilično veliku prašinu. U svakom slučaju, kada se u našem prisustvu dogodi alergijska reakcija, uvijek treba ostati priseban. Poznato je da su stradali ugroženi u prilikama kada im, uglavnom, nije ukazana nikakva pomoć.
(M. Stegić, opcija.net)
