Obraćanjem predsjednika Srpske Milorada Dodika, na čiji zahtjev je i sazvana, počela je osebna sjednica Narodne skupštine RS posvećena Izvještaju o radu Komisije za Srebrenici.
On je rekao da njegova namjera nije ništa drugo nego da obezbijedi da se dođe do istine.
– Naša namjera nije da umanjimo zločine koji su se desili nad Bošnjacima, nego da sagledamo i srpske žrtve – rekao je Dodik nazivajući Republiku Srpsku državom.
Istakao je da 30.000 stradalih Srba u prethodnom ratu još čeka pravdu.
– Teza o genocidu pojavila se na početku sukoba i otkriva planove o stvaranju BiH kao države najbrojnijeg, bošnjačkog naroda – rekao je Dodik.
On je dodao da je srebrenički zločin bio “dogovorena tragedija, s namjerom satanizacije Srba”.
Predsjednik Srpske je rekao da je povod za zakazivanje sjednice bilo uručivanje spiska od 22.000 “osumnjičenih” Srba njemačkim tužiocima.
– Paraobavještajni portali nikad rasformirane bošnjačke obavještajne službe AID već su počeli da objavljuju taj spisak, kao i tzv. Istraživački dokumentacioni centar iz Sarajeva, što znači da se radi o planiranoj aktivnosti. Radi se o ostrašćenim idiotima kojima se odavno trebalo pozabaviti pravosuđe BiH – naveo je Dodik.
On je naveo da su događaji u Srebrenici bili povod za NATO bombardovanje položaja Vojske RS, što je promijenilo odnos snaga na terenu. Dodik tvrdi da su takav scenario dogovorili Alija Izetbegović i Bil Klinton.
– Bez obzira kakvi pritisci na nas bili, interes naroda i Srpske mora da bude na prvom mjestu. Svjedoci smo da je pod uticajem međunarodne zajednice pravda selektivna. Zato zamjeramo izvještaju o radu Komisije za Srebrenicu jer u njemu nema srpskog stradanja – rekao je Dodik navodeći poimenično srpska stratišta u i oko Srebrenice.
Dodik je rekao da je broj ubijenih Srba u Podrinju 2.600, među kojima je 266 žene i djece.
– Njih nema u izvještaju Komisije, koja je radila pod pritiskom Pedija Ešdauna – poručio je Dodik.
On je dodao da broj stradalih Bošnjaka ne odgovara istini jer na njemu ima i živih, kao i onih koji nisu stradali u Srebrenici.
Vraćajući se događajima u vrijeme formiranju Komisije Vlade RS iz 2004, Dodik je naveo da je Komisija podnijela dva izvještaja jer Ešdaun nije bio zadovoljan prvim.
– Tendenciozno i bez bilo kakvih argumenata Komisija je na spisak pripadnika Vojske RS i MUP RS koji su bili na području Srebrenice stavila 20.150 imena. Nedopustivo je da se Komisija formira samo da istražuje stradanje Bošnjaka, nedopustivo je da se to radi pod pritiskom stranaca – ocijenio je Dodik.
Predsjednik RS je objavio imena nekoliko Bošnjaka za koje u matičnim knjigama postoji trag da su umrli 1992, a u izvještaju Komisije za Srebrenicu se kao datum smrti navodi juli 1995.
– Postoji spisak od 59 lica koji su živi i koji glasaju na izborima, a njihova imena nalaze se u Potočarima – rekao je Dodik.
On je naveo da je određen broj Bošnjaka stradao u međusobnim okršajima, kao i tokom borbenih dejstava.
Dodik je podsjetio da je prije 12 godina Savjet ministara BiH formirao komisiju za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu.
– Međutim, perfidna sarajevska politika na čelu sa tadašnjim predsjedavajućim Savjeta ministara Adnanom Terzićom je izmijenila njen cilj. Komisija je popisivala uništene zgrade. Dobili smo jedno veliko ništa – rekao je Dodik.
On je poručio da Vlada RS mora da povuče sporni izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004.
– Danas je naša dužnost da stanemo u odbranu interesa RS. Narodna skupština treba da da nove smjernice postupanja Vladi RS. Cilj je istinito prikazivanje događaja u Srebrenici od 1992. do 1995. Srpska nikada neće umanjivati zločine koji su počinili Srbi, ali se ne smiju prećutati zločini Nasera Orića. Srpska će pružiti punu podršku novoj međunarodnoj istražnoj komisiji. Ta nova komisija treba i da razluči uzroke smrti – rekao je predsjednik Srpske.
Mikerević: Bilo je indirektnih pritisaka
Dragan Mikerević, predsjednik tadašnje Vlade RS, rekao da nije bilo direktnih pritisaka međunarodne zajednice na njega i njegovu Vladu tokom rada Komisije, ali da je bilo mnogo indirektnih pritisaka, uključujući i poništavanje već izdate američke vize.
Pristisci su najčešće, kako je rekao, dolazili kroz OHR i njegovu razgranatu tehnokratsku strukturu u BiH, zatim kroz glavnu tužiteljku pri Haškom tribunalu, kao i preko zemalja članica u Savjetu za provođenje mira.
On je napomenuo da u vremenu rada komisije nije bilo poznato niz činjenica koje su poznate danas. Pravdao se da nije mogao spriječiti usvajanje Izvještaja jer je, kako je istakao, bilo kršenja ratnih normi i običaja ratovanja od strane srpskih formacija, te da je njegova zakonska i ustavna obaveza bila da omogući nesmetan rad Komisije.
Dodao je i da je bio obavezan i odlukama Narodne skupštine RS o saradnji s međunarodnim institucijama, uključujući i sa Haškim tribunalom.
(srpskainfo.com, nezavisne.com)