Redovni šoping izleti koji rezultuju nepotrebnim i vanbudžetskim troškovima mogu biti puno više od nedostatka kontrole, upozoravaju stručnjaci. Upravo zbog toga smatraju da ovisnost o kupovini, poznatu i kao oniomania ili kompulzivni poremećaj kupovine, treba proglasiti mentalnom bolešću.
Nedavna studija koju je provela medicinska škola u Hanoveru otkrila je da sedam posto odraslih osoba pokazuje neku vrstu kompulzivnih problema vezanih za kupovinu, a ovaj broj u posljednje dvije decenije raste u Americi i Evropi.
Klinička psihologinja u medicinskoj školi u Hanoveru Astrid Miler kaže da postoji potreba za većim razumijevanjem i prepoznavanjem ovog opasnog stanja.
“Vrijeme je da prepoznamo šoping poremećaj kao odvojeno mentalno stanje. To će nam pomoći u razvoju boljih metoda dijagnoze i liječenja”, kazala je Miler.
Profesor Mark Grifit s Univerziteta Notingem Trend smatra da postoje dobri dokazi da mali broj pojedinaca obavlja kompulzivnu kupovinu, ali ističe da prije službene dijagnoze treba napraviti više kvalitetnih istraživanja.
Prema SajkGajdu, oni koji pate od ovog stanja kao poticaj često navode nagon za potrošnjom ili anksioznost koja se može ublažiti samo kupovinom. Takve osobe kupovinu koriste i kao bijeg od negativnih emocija.
Poremećaj se može razviti bez obzira na primanja, a artikli koje kupuju nisu uvijek skupi.
