Trgovački rat između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih privreda, zasigurno će naštetiti trgovini u svijetu i rastu globalne privrede, a premda je malo konkretnih procjena kolike bi mogle biti štete, jasno je da bi to negativno uticalo na mnoge potrošače i kompanije.
Washington je uveo carine od 25 posto na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a detalji o tome bi trebali naknadno biti poznati.
Ali to će biti samo prvi potez jer Peking najavljuje protumjere, a Washington odgovor na te protumjere…
Tako je i počelo.
Kina je objavila da je prisiljena “uzvratiti protumjerama” nakon što SAD uvede carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.
SAD je počeo “najveći trgovački rat u istoriji” koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski privredni rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.
Kina će obavijestiti Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO) o “situaciji” i sarađivati s ostalim zemljama da se očuva slobodna trgovina i multilateralni sustav, navodi ministarstvo te dodaje da će zemlja nastaviti otvarati svoja tržišta i produbljivati reforme.
“Kineska strana obećala je da neće prva udariti, ali u nastojanju da obrani interese vlastite zemlje i svog naroda prisiljeni smo uzvratiti nužnim protumjerama”, stoji u saopštenju.
Peking uvodi carine
Peking je ranije najavio da će uzvratiti i uvesti carine od 25 posto na američku robu u vrijednosti 34 milijarde dolara “odmah” nakon što stupe na snagu američke carine, no u saopštenju objavljenom u petak ne precizira se hoće li se to dogoditi.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je juče da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.
Sveobuhvatni trgovački rat do kojega bi moglo doći mogao bi smanjiti BDP obiju ekonomija za 0,25 posto, a još veća šteta očekuje ih 2019., pokazao je izvještaj singapurske banke DBS.
Što to sve skupa znači?
Što to znači za potrošača u SAD-u? Svi proizvodi na koje će Washington uvesti carine mogli bi poskupiti za američke potrošače, piše BBC.
Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilima…
Uvele bi se carina na proizvode od plastike
Uvele bi se i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.
Prema Petersenovom Institutu za međunarodnu ekonomiju, više od 90 posto proizvoda na američkoj listi za carine proizvedeno je od međuproizvoda ili kapitalnom opremom. A to znači robe koja je potrebna kao sirovina za druge proizvode pa bi carine imale utjecaj i na mnoge druge proizvode.
Ono što SAD zaista cilja su proizvodi proizvedeni u sklopu kineske politike Made in China 2025.
A kako bi uzvratila SAD-u, Kina je odlučila pogoditi razne sektore. Za početak američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike i rančere. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede.
Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput Tesle i Chryslera. Potom medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelimično)…
Poslovni ljudi sve zabrinutiji
I dok je Peking dobar u busanju u prsa, stvarnost na terenu je mnogo ozbiljnija.
”Naši kontakti iz kineske industrije kazali su nam da se situacija čini ‘prilično ozbiljna,’ ili ‘ovo postaje zastrašujuće’, ili čak i ‘da postoji šansa da se stvari pogoršaju”’, kaže Vinesh Motwani iz Silk Road Researcha, koji se nedavno vratio iz Kine gdje je razgovarao s menadžerima kompanija kako bi procijenio njihovo poslovno raspoloženje.
(Hina)
