Od 24 strukturalne odrednice u produženom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), naše vlasti ispunile su tek polovinu, pokazuju podaci iz zadnjeg dostupnog izvještaja ove međunarodne finansijske institucije povodom zaključenja dopunskog pisma namjere u februaru ove godine.
Istovremeno, u sedam dopunskih mjera, ni one mjere koje je trebalo da budu riješene do kraja mjeseca nisu riješene u potpunosti, čime se posredno pokazuje da su naše vlasti zainteresovane za aranžman s ovom međunarodnom finansijskom institucijom najviše radi dobijanja kredita.
Istina, od dijela mjera odustalo se zato što je utvrđeno da postojeća rješenja mogu obezbijediti funkcionisanje sistema ili zato jer su vlasti krenule sa vlastitim mjerama sa sličnim namjerama, ali ostaje činjenica da se važne mjere, poput usvajanja zakona o depozitima ili dubinska analiza telekoma u FbiH, odgađaju mjesecima i godinama.
Jedna od mjera koja je prema dopunskom pismu namjere trebalo da bude realizovana ovih dana je utvrđivanje jedinstvene baze socijalnih transfera. Međutim, kako nam je rečeno u sarajevskoj kancelariji MMF-a, vlasti u BiH su tražile odgađanje i ove mjere. U skladu s dogovorenim reformama, sve domaće vlasti trebalo je da uspostavljanjem baze započnu s reformom socijalnih davanja, međutim očigledno su zaključile da nije pametno ići s rezanjem socijalnih davanja, posebno boračke kategorije, prije izbora.
“Vlasti napreduju u procesu revizije sa ciljem verifikovanja kvalifikovanosti postojećih korisnika za sve boračke kategorije i ostaju opredijeljene za pripremu izvještaja i plana za bolje targetiranje socijalnih davanja na osnovu centralizovane baze podataka o korisnicima. S obzirom na nizak fiskalni rizik u ovim oblastima pošto su penzije ostvarene pod povoljnim uslovima i boračke naknade ograničene na budžetska sredstva, vlasti traže odustajanje od sadašnjih strukturalnih odrednica”, navedeno je u izvještaju.
Koliko je realno očekivati da će ove mjere zaista biti i sprovedene, teško je reći imajući u vidu da je Vlada RS prošle sedmice povećala davanja za boračke kategorije, istina u okviru postojećih budžetskih okvira, a ne iz dodatnih zaduženja. Takođe, rast plata kroz poresko rasterećenje, koji je Vlada RS dogovorila sa socijalnim partnerima nije u potpuno usklađen s obavezama prema MMF-u, imajući u vidu da MMF ocjenjuje da su plate u BiH, iako niske, zapravo visoke ako se uzme u obzir niska produktivnost.
“Plate u BiH su u apsolutnim iznosima male i tek su nešto više od očekivanih s obzirom na produktivnost. Na visinu prosječne plate utiču visoke plate u javnom sektoru, mada bi ograničenje plata po osnovu tekućeg programa sa MMF-om trebalo dovesti do smanjenja plata u javnom sektoru u srednjoročnom periodu, gdje će se kao efekat u određenoj mjeri vidjeti i smanjenja plata u privatnom sektoru. Istovremeno, produktivnost rada je prilično niska prema regionalnim standardima i iznosi tek nešto više od 25 odsto prosječne produktivnosti u zemljama EU”, navodi MMF.
Prevedeno na “narodski” jezik, MMF neće biti protiv povećanja plata ako se ono ostvari bez stvaranja dodatnih obaveza, odnosno ako bude samo iz smanjenja poreza, ali upozorava da niska produktivnost naše privrede ne pokazuje opravdanost da se plate povećavaju. Još jednostavnije rečeno, poskupljenjem rada neproduktivna bh. privreda će biti još manje konkurentna i time još manje interesantna potencijalnim stranim investitorima.
Uz ovo, treba napomenuti da je jedna od obaveza da će se vlade u BiH uzdržati od povećanja plata i osnovica za plate. Objema entitetskim vladama uputili smo pitanje da li i na koji način planiraju riješiti pitanje uspostavljanja baze, ali nam do zaključenja ovog broja ni iz jedne od njih nije stigao odgovor.
(Nezavisne)
