Poslije predsjednika Francuske Emanuela Makrona, u posjetu Bijeloj kući danas je stigla i kancelar Njemačke Angela Merkel koja će se sastati s predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Ovo je, ocjenjuju mediji, posljednji evropski pokušaj da ubijedi predsjednika SAD da poštedi EU trgovinskih ograničenja i da očuva strateški nuklearni sporazum s Iranom.
“Kao i većina Evropljana, i njemačka kancelarka se bori da prikrije svoj prezir prema nacionalizmu američkog predsjednika Trumpa sažetom u slogan Amerika na prvom mjestu”, piše politički komentator Philip Stephens za Financial Times, prenosi Radio Slobodna Evropa.
List navodi i da Trump likuje u promovisanju uskih nacionalnih interesa nad globalnim pravilima i institucijama, kao i da je sve igra bez pobjednika.
“On se odrekao pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i odbacio multilateralne trgovinske dogovore. Možda će uskoro poništiti i međunarodni nuklearni sporazum s Iranom. S druge strane Atlantika, Njemačka govori jezikom posvećenog multilateriste i čuvara međunarodnog liberalnog poretka. Niko nije posvećeniji pravilima od njih”, objašnjava Financial Times.
Merkel, pretpostavlja se, rekla bi da je ograničena okolnostima. Istina, koliko može biti, ali ovo je njen četvrti i ujedno posljednji mandat kao kancelarke. Privreda nikada neće biti u boljem stanju. Ako je ikada postojao trenutak da se investira politički kapital – kako bi se pokazalo rukovodstvo spremno da preuzme rizik – sigurno je to sada, navodi autor Financial Timesa i dodaje kako Merkel još uvijek ima vremena da dokaže Trampu da griješi.
The Times piše kako će susret Merkelove s Trumpom biti više od poslovnog. Dok je Trump predstavio nevjerovatnu ‘romansu’ sa svojim francuskim kolegom, njegov odnos sa njemačkom kancelarkom je više opterećen.
Trump je ranije kritikovao imigracionu politiku Merkelove, kao i nedovoljne izdatke za odbranu te prevelike trgovinske viškove, što je američka vlada identifikovala kao dokaz duboko neujednačenog trgovinskog odnosa.
Naravno, Trump nije jedini koji je kritikovao višak njemačkog suficita. Ali on je prvi koji sugeriše da bi to moglo da odražava nepoštene trgovinske prakse, navodi Times.
“Uobičajena kritika Njemačke od mnogih ekonomista i međunarodnih organizacija jeste u tome što štedi mnogo više nego što troši, a to škodi potražnji globalne ekonomije kada bi trebalo da pomogne povećanju potražnje, ne samo u evrozoni”, piše Times.
Prije Angele Merkel u Washingtonu je boravio francuski predsjednik Emanuel Macron, što je i tema komentara u The Washington Postu. Autor tog lista Ishaan Tharoor navodi da su, prije nego što je francuski predsjednik održao govor na zajedničkom sastanku Kongresa, naslovne strane listova se usredsredile na njegovu neraskidivu vezu sa Donaldom Trampom.
“U srijedu, kada se njegova trodnevna posjeta završila, Macron je dramatično promijenio ploču,” navodi Post i dodaje da je u govoru američkim zakonodavcima, ponudio odbacivanje glavnih principa “trampizma” poput “ekstremnog nacionalizma” i protekcionizma.
Podsjeća se da je Macron američku publiku pozvao i da gleda izvan granica.
“Možemo izabrati izolacionizam. Ali zatvaranje vrata svijetu neće zaustaviti evoluciju svijeta”, rekao je francuski predsjednik.
U tekstu se navodi i da je on podsjetio demokrate i republikance da vrijedi podržati nuklearni sporazum sa Iranom iz 2015. godine, kao i da će alternativa – konfrontacija koja može dovesti do rata sa Iranom – “ponoviti greške iz prošlosti”.
Ovakvi stavovi autora Washington Posta dovode do zaključka da je Macron iskoristio težak trenutak da se suprotstavi Bijeloj kući prije nego što se vrati u Evropu, gdje se suočava sa teškim političkim krizama kako kod kuće tako i u Bruxellesu.
“Najvjerovatniji rezultat je to što američki predsjednik neće obratiti pažnju na ono što je Macron pokušavao zaista da kaže, odnosno da neće razumjeti da je tako otvoreno osporavan,” napisala je kolumnistica Posta Anne Applebaum i dodala: “I to je možda bila poenta, jer će Macronov govor biti savršeno shvaćen u Francuskoj, Evropi, pa čak i u Sjedinjenim Državama, ne računajući Bijelu kuću.”
Macronov razgovor sa Trumpom tema je i za list Politico, koji navodi da se predsjednik vratio kući sa najmanje tri dostignuća.
“Prvo, pokazao je da je Evropa sve značajnija na kineskom tržištu i da zato zaslužuje trajno izuzeće od novih tarifa SAD-a za čelik i aluminijum. Drugo, uvjerio je Trumpa da manje govori o povlačenju američkih trupa iz Sirije,” stoji u tekstu u kojem se dodaje da se njegovo treće dostignuće odnosi na dogovor s Iranom.
Politico ocjenjuje da ovo može biti dovoljno da zadovolji francusko javno mnijenje, ali i da je manje vjerovatno da će uvjeriti evropske zemlje.
“Mnogo toga je rečeno o Macronu kao ‘Trampovom šaptaču’, ali francuski predsjednik mora da odredi prioritete među mnogim multilateralnim procesima koje predsjednik SAD-a izbjegava. Nije pokušao čak ni vratiti nazad SAD u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, a i njegovi uspjesi u drugim područjima su klimavi”, tvrdi Politico.
Zaključuje se i da Macron nije obezbijedio jasnu posvećenost bilo čemu, uključujući i izuzeće iz tarifa. “Ono što predsjednik SAD obećao nekome koga on lično voli, možda neće biti isto obećanje kada razgovara s nekim koge ne voli”, zaključuje Politico.
Jednodnevna radna posjeta Merkelove je druga posjeta njemačkog kancelara Vašingtonu otkako je Tramp izabran za predsjednika SAD.
Merkelova će pokušati odgovori Trampa od istupanja SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana rada koji je Iran 2015. godine potpisao sa šest svjetskih sila, prenio je “Sputnjik”.
Tramp je u više navrata kritikovao sporazum sa Iranom, tvrdeći da je “pun propusta”.
Vašington mora do 12. maja da se izjasni o tome da li će se odreći sankcija Teheranu.
Američki predsjednik je ranije zaprijetio da će uvesti velike takse EU na uvoz čelika i aluminijuma.
(Fena)
