Bošnjačko paraobavještajno podzemlje izmislilo je aferu sa navodnim nestankom papira iz skladišta Centralne izborne komisije BiH, tvrdi “Večernji list” u izdanju za BiH.
Desetak dana sve bošnjačke stranke i mediji neprestano su pisali, a onda naglo ućutali, o navodnom nestanku 35 tona papira, iako su u CIK-u rekli da je papir nekoliko godina kasnije isušivanjem izgubio oko 10 kilograma.
Prema pisanju “Večernjeg lista”, suština pritiska je u vezi sa drugom aferom, sa “curenjem” dokumenata o planiranom broju delegata za Dom naroda.
Proračun koji su napravili u tehničkoj službi CIK-a je manje-više vjerno prikazao situaciju nakon popisa stanovništva za raspored delegata iz pojedinih naroda za federalni Dom naroda.
Kada su se ti dokumenti pojavili u javnosti, plasirani u bošnjačkim medijima, počela je prava kampanja sa zahtjevima za smjenu CIK-a i izbor novih članova.
Tome su odlučili da se suprotstave predstavnici hrvatskih stranaka u vlasti koji neće dopustiti ni pokušaje smjene članova CIK-a, ali ni falsifikovanje glasanja, dodaje list.
Bošnjačke stranke pokušavaju da se domognu mogućnosti biranja delegata u Dom naroda BiH i upravljanja izbornim procesom, a najveću smetnju za to im predstavljaju predsjedavajuća CIK-a BiH Irena Hadžiabdić, kao i dva hrvatska člana – Vlado Rogić i Stjepan Mikić, pa stoga žele imenovanje podobnih Hrvata koji odgovaraju ovom neformalnom velikobošnjačkom savezu, saznaje “Večernji list”, izdanje za BiH.
Kako saznaje list iz krugova bliskih bošnjačkim strankama, SDA, SDP i Demokratski front su zamislili da treba eliminisati nepodobne predstavnike u Domu naroda BiH, za šta im je dovoljna samo većina u Predstavničkom domu, jer je izvjesno da neće proći izmjene Izbornog zakona i Vašingtonskog sporazuma kojim bi bio omogućen nastavak manipulacije, te praktično gašenje gornjeg, nacionalno koncipiranog, doma federalnog Parlamenta.
To je i razlog zbog kojeg su iz SDP-a juče ponovo optužili HDZ i SNSD za krađu na predstojećim izborima, ali prava meta je CIK, zaključuje “Večernji list”.
(Srna)
Kako je počelo?
Centralna izborna komisija BiH (CIK) uskoro bi trebala donijeti odluku o određivanju broja delegata, a koji se biraju iz tri konstitutivna naroda i iz reda Ostalih u Dom naroda FBiH. Kako prenosi Žurnal, CIK će analizirati dva prijedloga. Prema jednom od njih HDZ bi dobio izuzetnu moć u Domu naroda, dok se paralelno s tim ignorišu Hrvati iz Krajine, Sarajeva i Tuzle.
Kako stvari stoje, po jednom predočenom prijedlogu za Hrvate iz Unsko-sanskog kantona, Tuzlanskog i Sarajevskog kantona nema mjesta u Domu naroda. Naime, iz zakonodavnog tijela USK se bira sedam delegata, od toga tri iz reda bošnjačkog, tri iz reda srpskog, i jedan iz reda Ostalih.
Također, iz Kantona Sarajevo bi bilo izabrano 12 delegata, četiri Bošnjaka, pet Srba i tri pripadnika reda Ostalih. Iz Tuzlanskog kantona se bira devet delegata, od toga pet Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda Ostalih.
Iz Posavskog kantona bira se samo jedan delegat iz reda hrvatskog naroda. Iz Zeničko-dobojskog kantona bira se sedam delegata, od toga četiri Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan iz reda Ostalih. Iz Srednjobosanskog kantona biralo bi se pet delegata, od toga jedan Bošnjak i četiri Hrvata.
Iz Hercegovačko-neretvanskog kantona bi se biralo sedam delegata, pet Hrvata i dva Srbina. Iz Zapadnohercegovačkog kantona birala bi se četiri Hrvata. Iz Kantona 10 biralo bi se šest delegata, od toga dva Hrvata i četiri Srbina. Iz BPK-a nema preciziranog broja delegata.
Lakom računicom dolazi se do zaključka da bi HDZ Bosne i Hercegovine vjerovatno imao svih sedamnaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH čime bi osigurao zlatnu polugu vlasti.
(klix.ba, 22. 2. 2018)
Pandurevićeva čita sarajevske medije, ali ne i hrvatske
Šefica Kluba zastupnika SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević predložila je da najviši organ državne zakonodavne vlasti na današnjoj sjednici raspravlja o navodnom nestanku više od 35 tona glasačkih listića.
Pandurević je kazala da je zadatak Parlamentarne skupštine BiH da otkloni sumnju da li je nestalo više od 35 tona glasačkih listića i da li postoji višak glasačkog materijala.
Ona je podsjetila da je u BiH pored jedne osnovne škole u Prijedoru nađena masa glasačkih listića, a da prilikom brojanja glasova nije nedostajalo listića.
Ona je predložila i da se formira istražna komisija i ad hoc komisija koja će biti zadužena za praćenje izbora 2018. godine. Kako je pojasnila, cilj je da se prati šta radi Centralna izborna komisija BiH.
Osvrnula se i na tendere Centralne izborne komisije BiH ističući kako je neshvatljivo da jedna firma i nabavlja i štampa glasačke listiće.
(klix.ba, 18. 4. 2018)
