Profesor Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Aleksandar Vranješ naveo je da se pitanje “šta nam sprema međunarodna zajednica za oktobar” nedeljama analizira širom “banjalučke čaršije”, te da su i kritičari i oni skloniji njihovim politikama i igrama saglasni da stranci ovih dana ne sjede skrštenih ruku.
“Kritičari i neistomišljenici svaki njihov potez tumače kao moguće napade na aktuelnu vlast u Republici Srpskoj, dok oni skloniji njihovim politikama i igrama u tome vide šansu za opoziciju, ne krijući razna očekivanja. Ono u čemu su i jedni i drugi saglasni – stranci ovih dana ne sjede skrštenih ruku i vidno su aktivni na dva nivoa – formalnom i neformalnom”, istakao je Vranješ.
On je u autorskom tekstu za RTRS naglasio da nekoliko stvari ozbiljno muči predstavnike međunarodne zajednice u BiH.
“Prema svim pokazateljima, SNSD će na izborima ostvariti veći politički potencijal nego što je imao u posljednjih osam godina. Svima njima je jasno da SNSD ima istorijsku šansu da ponovo i još snažnije uspostavi ‘vertikalu’ između institucije Republike Srpske i srpskih predstavnika u Sarajevu, koju su političari takozvanog Saveza za promjene prekinuli uz objašnjenje da njih nije delegirala Republika Srpska da joj moraju polagati račune… To će se u oktobru definitivno promijeniti. Ako ostvari snažnu pobjedu na oktobarskim izborima, SNSD će povratiti kapacitet institucijama Republike Srpske bez kojih se neće moći donositi odluke na nivou BiH i to već sad zabrinjava mnoge u Sarajevu”, ocijenio je Vranješ.
On je dodao da se pretpostavlja da je upravo ova prognoza podstakla predstavnike međunarodne zajednice da traže varijante kako da se onemogući uspostavljanje navedene “vertikale”, te naredni period i oni vide kao važan, posebno kada je riječ o ubrzanju NATO integracija BiH, pa bi im više odgovarali oni “kooperativniji” predstavnici iz Srpske na svim nivoima.
“Ne treba isključiti mogućnost da predstavnici međunarodne zajednice aktivno razrađuju još mogućih akcija i intervencija koje bi primijenili u narednom periodu ako se ‘karte ne bi posložile’ po njihovoj volji. Kako nije dovoljno osmisliti neku intervenciju, nego je neophodno obezbijediti i podršku, svjedoči nam medijska priprema međunarodne javnosti u prethodna tri mjeseca. Priče o paravojsci, Srpskoj časti, puškama, ruskom uticaju, bajkerima i ostalim lažnim vijestima u globalnim medijima, uporno se kreiraju posljednjih mjeseci putem neformalnog nivoa kojeg predvode ‘štićenici’ raznih fondova…”, dodao je Vranješ.
Prema njegovim riječima, za te globalne i navodno profesionalne medije dovoljno je da vijest povuku sa jednog portala kojeg finansiraju određene politički obojene fondacije i da niko od njihovih novinara to ne preispita, zatraži još jedno mišljenje ili čuje stav druge strane.
“Iz svega napisanog logičan je zaključak da postoji neka pozadina, a za potrebe našeg scenarija mogli bismo izvući pretpostavku da je možda cilj te negativne kampanje i objavljenih lažnih vijesti da se Miloradu Dodiku i još po kojem funkcioneru Republike Srpske uvedu sankcije, prije svega od strane Njemačke, a odmah zatim i ostalih država EU”, istakao je Vranješ.
On je naveo da bi eventualni scenario mogao da ima više varijanti. “Jedna varijanta uključuje aktivnosti onog neformalnog nivoa koji se bavi pripremom međunarodne javnosti za potencijalne intervencije, ali i zagovaranjem uvođenja sankcija funkcionerima Republike Srpske od zemalja EU. Druga varijanta bi bila u slučaju da NJemačka i ostale države EU odbiju da uvedu sankcije, što bi ujedno otežalo upotrebu takozvanih bonskih ovlašćenja, te podrazumijeva da se pitanje izmjene Izbornog zakona iskoristi u svrhu ponišatavanja ili odlaganja izbora u oktobru”, istakao je Vranješ.
Treća varijanta je, kaže on, da CIK odloži izbore do momenta kada se sva oprema nabavi, instalira, osoblje nauči upotrebi, to jeste najmanje godinu dana.
“Alternativa ovoj varijanti je da ne prođu izmjene Izbornog zakona u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i da se izbori održe po postojećem zakonu. U tom slučaju bi se mogla očekivati apelacija pred Ustavnim sudom BiH koji bi mogao naložiti CIK-u da poništi izbore pod obrazloženjem da nije implementirana Odluka u slučaju LJubić”, istakao je Vranješ.
Jasno je, kaže on, da bi bilo koja varijanta izazvala negativne reakcije u Republici Srpskoj.
“Naravno najoštrije bi reagovala vlast u Srpskoj, ali ne bi se moglo isključiti i manifestacija nezadovoljstva samih građana. S druge strane, ako predstavnici međunarodne zajednice računaju na bojkot izbora od na primjer SNSD-a u slučaju da se neka varijanta scenarija ostvari, lako je zaključiti da do toga ne bi došlo. Stranke takozvanog SZP-a bi jedva dočekale da SNSD bojkotuje izbore i da onda sa svojim biračima ostvare dovoljnu izlaznost i pobjedu jer Izborni zakon BiH nigdje ne definiše donji prag izlaznosti”, ocijenio je on.
U slučaju da se ostvari bilo koja varijanta predloženog scenarija, kaže on, Republika Srpska bi mogla dati potencijalno dva odgovora – organizovala bi se vanredna sjednica parlamenta Srpske gdje bi većina donijela odluku da se ne primjenjuje Izborni zakon BiH na teritoriji Republike, te izglasala novi Izborni zakon Srpske i time vratila ovlašćenja RIK-u kao zvaničnom tijelu zaduženom za organizovanje izbora u Republici Srpskoj, a drugi potencijalni odgovor bi bio manje kompleksan – Vlada Republike Srpske bi zabranila korišćenje javnih objekata za potrebe održavanja izbora, tako da bi sve škole, mjesne zajednice, domovi kultura i drugi objekti tog dana bili zaključani, a izbori se ne bi mogli održati u oktobru, i kao u “mostarskom slučaju” postojeća vlast bi ostala u tehničkom mandatu do uspostavljanja uslova za održavanje fer i poštenih izbora.
“Na kraju, svima je jasno da bi eventualni spoljni potezi koji su opisani u ovom tekstu u suštini bili neracionalni i krajnje kontraproduktivni. Ako bi se ostvarile pobrojane pretpostavke da predstavnici međunarodne zajednice stvarno spremaju nešto slično napisanom scenariju, onda bismo mogli da zaključimo da strani faktor time iznuđuje reakciju Republike Srpske na opisan način. Potencijalni institucionalni odgovor koji bi Republika Srpska bila primorana da uradi, u slučaju novog međunarodnog intervencionizma, bi zadao težak udarac BiH. Naravno, međunarodnoj zajednici ne bi bilo prvi put da povlače ovakve poteze koji su do sada samo otežavali odnose u BiH, tako da se ne bismo kladili da se nešto od toga neće desiti”, naglasio je Vranješ.
On je ocijenio da je pitanje kako će se postaviti predstavnici sva tri konstitutivna naroda u BiH u slučaju ovakvog scenarija.
“Odgovor Republike Srpske bi bio iznuđen i po automatizmu Srpska bi stala u odbranu svog Ustava, institucija, izvornih dejtonskih nadležnosti i samog suvereniteta. Hrvatima je već danas jasno da im je politička pozicija sve lošija i da posljednji razgovor u Ambasadi SAD sa bošnjačkim liderima ne nagovještava bolje sutra. Konačno, pitanje je kako će se u svemu tome postaviti Bošnjaci kao najbrojniji konstitutivni narod i samim tim i najodgovorniji za budućnost BiH? U slučaju gore navedenog scenarija, mogući kratokoročni politički uspjeh bio bi na kraju ‘Pirova pobjeda’”, zaključio je Vranješ.
(Srna)
