Ilegalni migranti imaju novu balkansku tranzitnu rutu, preko teritorije BiH, na putu prema zemljama EU. Na ulaznim vratima BiH nalazi se više od 60.000 lica sa Bliskog Istoka, Azije i Afrike.
Ovaj broj bio je u opticaju i na posljednjoj sjednici Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH, na kojoj je usvojen Akcioni plan hitnih mjera o procjenama i mogućnostima BiH u vezi sa migrantskom krizom.
Četiri godine nakon velike krize tokom koje se na evropsko tlo iskrcalo više od milion i 300.000 ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom – od Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH. Bezbjednosne službe BiH gotovo svakodnevno bilježe nove grupe od njih nekoliko ili nekoliko desetina – za prva tri mjeseca ove godine evidentirali su skoro 800 osoba.
S dolaskom proljeća, biće ih i mnogo više. Preko 60.000 ih čeka da se, novom rutom, domognu zemalja Unije – procijenili su članovi Komisije na sjednici. No, od sale za sjednice do pres govornice negdje se “zagubilo” 20-ak hiljada.
“Ovih nekih 40.000 do 50.000 migranata koji je trenutno lociran na prostoru od granice BiH do Grčke, bi u narednom periodu mogli iskoristiti ovu rutu, koja je već postala prepoznata kao ruta, znači južni dio granice BiH”, ističe predsjedavajući Komisije Sifet Podžić.
Postojeći kapaciteti za prihvat migranata već su prepuni. A Akcioni plan koji je danas prihvaćen, ne razlikuje se mnogo od usvojenog iz 2016. godine. U njemu, planiranih, a već poznatih, 18 mjera – od smještajnih kapaciteta, do angažmana pravnika za stručnu pomoć nadolazećim migrantima.
Kao potencijalni smještaj navedene su čak i devastirane kasarne koje su, kao neperspektivna vojna imovina, odavno već u vlasništvu lokalnih zajednica. I sa njima, maksimalan smještajni kapacitet dodatnih 1.380 osoba – pod uslovom da se uništeni objekti u međuvremenu saniraju. A novca za sanaciju i prihvat migranata, ima za sada, samo kroz projekciju – na papiru.
Po uzoru na Srbiju, članovi Komisije akcentirali su i potrebu angažmana Oružanih snaga BiH, kako bi priskočili u pomoć kadrovski nepopunjenoj Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima. Nisu isključili ni mogućnost zatvaranja za migrante granica BiH, ukoliko kriza eskalira. U Službi za poslove sa strancima o tome su se već izjasnili:
“BiH nema smještajnih kapaciteta, jer su postojeći na gornjoj granici. Mislim da bi bilo bolje spriječiti u potpunosti njihov prolazak kroz BiH, jer su oni lažni tražitelji azila”, kaže Slobodan Ujić.
I kao takvi, ličnih dokumenata nemaju. A iz Komisije, po prvi put, čini se, svjesni ozbiljnosti situacije, nevoljno upozoravaju sve građane i sve institucije da među tim “nesretnicima” može biti čak i onih koji su zlonamjerni.
Sa radara bh. bezbjednosnih službi i mnogo prije migranata, “nestajale” su osobe sumnjive prošlosti. Kako će onda pod “radar” smjestiti nadolazeće grupe, koje slobodno već šetaju trusnim bh. tlom? Kojima domaćini, za smještaj svesrdno nude kuće, čak i objekte vjerskih zajednica – daleko od bezbjednosnih evidencija?
I kako će se realizovati novi – stari akcioni plan? Otvorenih pitanja mnogo, a obično govorljivi ministar bezbjednosti BiH, sa čijim je potpisom plan i upućen pred komisiju, kratko odgovara – “Sve sam već ranije rekao”!
(RTRS)
