Svoje posljednje dane genijalni kozmolog Stephen Hawking proveo je diktirajući možda najvažniji znanstveni rad ranog 21. stoljeća. Neki kažu, jedan od onih koji će potencijalno promijeniti tijek naše povijesti.
Hawking je generacijama znanstvenika koji tek dolaze želio ostaviti način na koji će dokazati postoje li paralelni svemiri i tako odgovoriti na jedno od ključnih pitanja današnjice.
Teorija paralelnih svemira kojom se bavio Hawking govori da Veliki prasak nije stvorio samo naš svemir, već njih tisuće. Rad znakovitog naziva ‘Lagan izlaz iz vječne inflacije’ opisuje način na koji je pomoću svemirskog broda i antena moguće dokazati postojanje nekih drugih svemira, ali u budućnosti planeta Zemlje.
Hawking se teorijom višestrukih svemira bavio od 1983. godine i kako tvrde znanstvenici koji su ga imali prilike pročitati, rad bi mogao osvojiti Nobelovu nagradu, što mu dosad nije uspjelo.
“Ovaj rad bi mogao biti onaj ključni moment koji nam treba u 21. stoljeću, jedno novo, veliko otkriće koje će dati zamah istraživanju”, zaključuju znanstvenici.
Jedan od njih, Carlos Frenk, pojasnio je značaj ovog rada. Navodi kako ranije nije bilo moguće napraviti model koji će dokazati nešto tako apstraktno kao što je teorija višestrukih svemira.
“Nije bilo načina na koji smo ih mogli izmjeriti no sada postoji logičan model”, ističe Frenk i dodaje kako Hawking navodi da pozadinske radijacije svemira međusobno utječu jedna na drugu, što je moguće detektirati.
Osim sudbine paralelnih svemira, rad progovara i o načinu na koji je moguće dokazati teoriju prema kojoj će planet Zemlja jednom u budućnosti kad sunce više neće sijati, ostati u vječnoj tami koja će trajati do kraja vremena.
Hawking je prije pet dana umro u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu. Bolovao je od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Bio je potpuno nepokretan,a s okolinom je komunicirao uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.
(100posto.hr)
