Bogata zaostavština Haškog tribunala, koji se poslije 24 godine rada uskoro zatvara, postala je “plijen” oko kog se otimaju države regiona, pišu “Večernje novosti”.
Riječ je o, kako navodi list, državnim tajnama, saslušanjima i svjedočenjima – javnim i skrivenim, izvještajima o bolestima i smrtima, presudama, odlukama, raznim dragocijenim dokumentima…
Prema nekim procjenama, u podrumima u Hagu “čami” oko 10 miliona stranica dokumenata o konfliktu u nekadašnjoj Jugoslaviji, napominju “Novosti”.
Dodaju i da se procijenjuje da ima i oko 13.000 artefakata, odnosno metaka, oružja, odjeće, obuće i raznih drugih predmeta.
I Srbija i Hrvatska i BiH smatraju da im pripada dio te građe.
Kako navodi taj list, tokom nedavne posjete predsjednika tribunala Karmela Ađiusa i tužioca Serža Bramerca Srbiji, zvaničan Beograd stavio je do znanja da Srbija očekuje da joj se vrati sva dokumentacija dostavljena po zahtjevima tuzilaštva.
List podsjeća da je takvih zahtijeva bilo 2.082 i da je ministar u Vladi Srbije i dugogodišnji predsjednik Nacionalnog savijeta za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao da je sva dokumenta koje je Hag tražio, Srbija predala, uključujći vojna.
Prema nekim ranijim izjavama, 95 odsto dokumenata koje su predati Tribunalu dolazilo je od MUP, VBA i BIA, navodi list.
Kako dodaje, u Beogradu je, tokom posjete haških zvaničnika, postignut dogovor i o osnivanju informacionog centra u koji bi bila pohranjena arhiva koju Srbija treba da dobije.
Time će se, kako dalje navode, baviti radna grupa koja će utvrditi pojedinosti, poput one da li će ta građa biti smještena u Nardnoj biblioteci ili Skupštini Srbije.
“Novosti” ocijenjuju da je u tom poslu najdalje otišla BiH, gdje su u novembru prošle godine Grad Sarajevo i Haški tribunal potpsali memorandum o uspostavljanju informacionog centra u Sarajevu u kojem će biti više od 400.000 dokumenata iz sudskih procesa, među kojima je skoro 100.000 dokazanih predmeta.
Svoj dio građe traži i Republika Srpska, ali Tribunal ignoriše zahtijeve institucija RS da im bude vraćen dio dokumenata, navode “Novosti”.
Kako dodaju, najavljeno je i potpisivanje memoranduma sa Hrvatskom o osnivanju informacionog centra.
Istoričar Čedomir Antić smatra da je dokumentacija Haškog tribunala dragocjena, ali da je u izvjesnoj mjeri selektivna i da ima razne manjkavosti pošto je, kako navodi, sakupljena uz jasnu i dugoročnu političku agendu, koja je sud od samih početaka učinila pristrasnim.
“Među sudskim dokumentima nedostaju pojedini važni hrvatski dokumenti, kao što su „topnički dnevnici, transkripti iz ureda predsjednika Republike, kao i većina značajnih dokumenata SAD, Britanije, Njemačke i Francuske, koje su i same učestvovale u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije”, tvrdi Antić i dodaje da će arhiv Tribunala imati značaj, prije svega, za pisanje istorije jugoslovenskih naorda u razdoblju posljednje dvije decenije 20. vijeka.
Antić ocjenjuje da arhivska građa ne smije da se dijeli, jer je to sada jedinstven arhiv i nije u skladu s pravilima struke zahtjevati njegovu podjelu i da bi bilo najbolje kada bi arhiv ostao u Hagu ili bio premješten u Beograd.
Advokat Ratka Mladića, Branko Lukić, kaže da će jedan dio dokaznog materijala biti u nadležnosti Mehanizma, koji će nastaviti da radi nakon što se Tribunal zatvori.
“Dokumentacija koja je dostavljena sudu samo je delić onog što ima tužilaštvo, koje je biralo šta će da dostavi odbrani”, naveo je on.
Govoreći o načinima na koje je dokumentacija dospijevala u tužilastvo, Lukuć je rekao da je „KFOR u Republici Srpskoj upadao u opštine, bolnice, policijske stanice, medijske kuće i uzimao sva dokumenta, trpao ih u kamione i odvozio“.
“Nijedan od tih papira nije vraćen i kao da ne postoji. Ono što im je dobrovoljno dostavljeno kopirano je. Sve to je sada u podrumima tužilaštva”, rekao je Lukić.
Haški tribunal prestaje sa radom 31. decembra, a zvanična ceremonija zatvaranja biće održana u utorak, 19. decembra.
(Nezavisne, Novosti)
