Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da bi odnosi u BiH već davno bili popravljeni da su pravosuđe BiH i Haški tribunal radili na primjereniji i objektivniji način.
“Mnogo puta smo ukazivali na nedostatke u pravosuđu BiH, ali i u međunarodnom pravosuđu. Ne kažem to zbog toga što hoću da promovišem neki politički stav, nego zato što postoji potreba da se stvari konačno dovedu u red”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci komentarišući najavljeno zatvaranje suda u Hagu.
Ona je istakla da postoji opšti stav u Republici Srpskoj da su mnoge odluke domaćeg pravosuđa, posebno međunarodnog, bile politički motivisane i donošene u svjetlu određenih političkih analiza.
“Sa žaljenjem mogu da konstatujem da smo mi dostigli neki stepen unutrašnjeg nepovjerenja koji je puno veći nego što je to bilo prije nekoliko godina, a bilo je logično da se taj stepen nerazumijevanja ili nepovjerenja smanjuje. Zašto je to tako, ima mnogo razloga”, poručila je Cvijanovićeva.
Prema ranijim najavama iz Haškog tribunala, ova institucija će formalno prestati da radi 31. decembra
Neozbiljna država koja ne čuva dokument na osnovu kojeg funkcioniše
Cvijanovićeva smatra neodgovorno da je Predsjedništvo BiH pronašlo originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma baš u trenutku kad je takav primjerak pronađen kod Željka Kuntoša na Palama.
“Sva ta priča oko Dejtonskog mirovnog sporazuma, još od prije nekoliko godina, kada se nije znalo da li tog dokumenta ima ili nema, zaista je simptomatična”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci, komentarišući iznenedni pronalazak Dejtonskog sporazuma u Predsjedništvu BiH.
Ona je naglasila da to nije jedini primjer gdje se vidi neodgovornost BiH.
Sugestije u vezi sa jedinstvenim brojem 112 nisu uvažene
Cvijanovićeva je rekla da nivo BiH nije uvažio prijedlog i sugestije Vlade Srpske u vezi sa uvođenjem jedinstvenog broja za hitne situacije 112.
Naglasila je da to demantuje sve ono što govore predstavnici Savjeta ministara.
Ona je podsjetila da kada je prije nekog vremena bilo riječi o “gsm” licencama, Savjet ministara je u skladu sa procedurama, dodijelio sredstva na raspolaganje Federaciji BiH, koja je onda trebalo da ih usmjeri u projekte, dok je u slučaju Srpske neko uzeo sebi za pravo da sam odlučuje o projektima.
Na pitanje kada će biti uvedene najavljene elektronske radničke knjižice, Cvijanovićeva je rekla da one do sada nisu uvedene jer je u tom projektu bilo nerazumijevanja na relaciji sa poslodavcima i sindikatom.
“Pošto to pitanje nismo uspjeli da riješimo, nadam se da ćemo konačno uspjeti od januara prošle godine. To je projekat koji smo usvojili na Vladi i zadužili Ministarstvo finansija da o tome povede računa”, istakla je Cvijanovićeva.
(Srna)