U svom otvorenom pismu upućenom predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milanu Tegeltiji, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske Vojislav Dimitrijević izrazio je sumnju u dobronamjernost zaključka kojim VSTV traži od Ministarstva pravde BiH, Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH da, po hitnoj proceduri, izvrše dopunu člana 44. Zakona o VSTV-u BiH u smislu uvođenja izuzetne mogućnosti za razrješenje sudije ili tužioca bez provedenog disciplinskog postupka, stim da ova promjena zadovolji “sve neophodne pravne standarde i zahtjeve Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Dimitrijević kaže da osnovano smatra da se radi o pokušaju zaobilaženja krivičnog i disciplinskog postupka, a u svrhu lakog odstrela nepodobnih sudija, sve uvijeno u formu „pravnih standarda i zahtjeva Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Poručio je Tegeltiji da će se svim pravnim sredstvima boriti protiv ovoga zaključka, čak da ga prihvati izvršna i zakonodavna vlast, što smatra malo vjerovatnim.
Odgovor Milana Tegeltije prenosimo u cjelini.
Poštovani Vojislave,
Imam kolegijalnu i moralnu obavezu da ti odgovorim na tvoje otvoreno pismo. Prije svega drago mi je da si se obratio meni lično i vrlo otvoreno iskazujući svoj stav te se kritički osvrćući na usvojene Zaključke povodom Informacije Centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica koji su usvojeni na sjednici od 25. i 26. oktobra 2017.godine.
Kako sam već u zadnjem saopštenju za javnost naglasio , čvrsto vjerujem u pravo na drugačije mišljenje i kritiku, koje je sastavni dio življenja u demokratskom društvu, te ću takvo pravo braniti u odnosu na svakog gradjanina podrazumjevajući tu naravno i svakog sudiju i tužioca u Bosni Hercegovini.
Zato, pozdravljam način na koji si mi se obratio jer je otvoren, neposredan i direktan, bez unošenja raznih špekulacija i insinuacija, za razliku od pojedinaca naših kolega koji to rade u zatvorenim krugovima te se služe podmetanjima, lažima , špekulacijama a posebno manipulišeći predrasudama.
Kako već rekoh, poštujući tvoje pravo da drugačije razmišljaš od mene, osvrnuću se na neke od teza koje si istakao u svom pismu meni.
Prije svega, moram da ti se zahvalim, jer bez obzira na kritike samih zaključaka učinio si meni kao predsjedniku VSTS i samom VSTS veliku uslugu. Naime, tvoja reakcija je vrlo jasno opovrgla ničim argumentovanu tezu, koja se od usvajanja zaključaka bespoštedno i zlonamjerno plasira u javnosti, a to je teza da su zaključci koji su usvojeni SELEKTIVNI te da pogadjaju pripadnike samo jednog ( bošnjačkog ) naroda. Ti si svojim pismom dokazao da ih ne doživljavaš selektivnim nego ih doživljavaš kao zaključke koji su univerzalnog karaktera kakvi oni i jesu, te se jednako odnose na sve sudije i tužioce u BiH , kako Bošnjake, tako Srbe, Hrvate i ostale.
Tvoja reakcija je izbila argument svima koju su takvu tezu zastupali u javnosti.
No, sada ću da predjem na neke od ključnih navoda iz tvog pisma.
Kako si i sam istakao u svom pismu, ja sam bio sudija vojnog suda u Banjaluci i u poslijeratnom periodu i tamo započeo svoju sudijsku karijeru, znači u istom sudu u kojem si i ti bio sudija za vrijeme rata. Pored toga, mogao si da čuješ u mojim izjavama da sam javno rekao da sam kao vojnik Vojske Republike Srpske učestvovao u ratu, te sam istakao da nemam ništa protiv toga da bilo ko preispita moju „ratnu prošlost“.
No ključna stvar je sljedeća: činjenica da je bilo koji sadašnji sudija ili tužilac bio sudija vojnog suda ili vojni tužilac za vrijeme rata ni na koji način ni od jednog člana VSTS nije problematizovana sama po sebi, niti je na bilo koji način tretirana (ni zaključcima ni raspravama koje su im prethodili) kao diskvalifikatorna okolnost za takvog sudiju. Ni na koji način ta činjenica nije sama po sebi tretirana kao dio biografije sudije ili tužioca koja ga čini na bilo koji način nepodobnim za vršenje sudijske ili tužilačke dužnosti, niti je tretirana na bilo koji način kao činjenica koje bi bilo ko trebao da se stidi. Naprotiv, ja sam ponosan što sam bio sudija Vojnog suda u Banjaluci.
Problematizovana su ponašanja u svojstvu sudije vojnog suda ili vojnog tužioca ili oficira ili vojnika ili bilo koja druga ponašanja sadašnjih sudija i tužilaca za vrijeme rata, koja bi takvu osobu mogla činiti očigledno nepodbnom za vršenje sudijske ili tužilačke dužnosti. Tu spadaju ne samo ponašanja koja bi se karakterisala kao ratni zločini , jer tu je stvar jasna. Naime i sama optužnica za ratne zločine ili presuda a što je u nadležnosti nadležnih tužilaštava i sudova u BiH bi izvjesno dovela do suspenzije i u slučaju pravosnažne osudjujuće presude, nego i ponašanja koja su očigledno nespojiva sa sudijskom ili tužilačkom etikom, a usljed koje bi se mogle prouzrokovati kako sumnje u lični i profesionalni integritet sudija i tužilaca tako i u integritet cijelog pravosudnog sistema.
Ne vidim ni jedan razuman razlog da bilo koji čestit, pošten i profesionalan sudija i tužilac, koji u svojoj ličnoj i profesionalnoj istoriji nema takvih ponašanja, može da ima bilo šta protiv toga .
Zbog toga ne mogu da razumijem tvoju konstataciju da je i samo raspravljanje i zaključci (prva 4) o informaciji Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica, potpuno bespotrebno, naprotiv ja ih smatram nužnim prije svega za zaštitu ličnog i profesionalnog integriteta svih časnih i poštenih sudija i tužilaca a i integriteta pravosudnog sistema uopšte.
U pogledu zaključka br. 5, u pogledu kojeg si iskaza najveće protivljenje, uz argumente koje ovom prilikom neću citirati, ja razumijem tvoju zabrinutost, jer se govori o NOVOM koretkivnom mehanizmu, čiji se konačni sadržaj i forma još uvijek ne zna, pa to budi tvoj strah da bi se to moglo korisiti kao mehanizam za, kako ti to kažeš „uklanjanje nepodobnih sudija i tužilaca“.
Medjutim, ja te uvjeravam da ni ja, ni bilo koji član VSTS a ni u primislima nije imao uvođenje bilo kakvog mehanizma koji ne bi imao garancije u najmanju ruku kao one koje ima disciplinski postupak, a što smo jasno istakli pozivajući se u tački b) na potrebu usaglašavanja takvog jednog mehanizma sa svim pravnim standardima i zahtjevima evropske konvencije. Složićeš se sa mnom siguran sam, da govoriti o mehanizmu na bazi zahtjeva Evropske konvencije po automatizmu i neminovno zahtjeva kontradiktorni postupak sa pravom na utvrđivanjem činjenica pred nezavisnim tribunalom, pravom na učešće u postupku , pravom na odbranu te pravom na žalbu.
S kolegijalnim pozdravom,
U Sarajevu dana 02.11.2017.godine
Milan Tegeltija
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH
