Zapošljavanje u javnom sektoru RS sve češće dolazi pod lupu Odbora državne uprave za žalbe koji godišnje primi desetine prijava nezadovoljnih kandidata zbog sumnji da je konkursna komisija bodove davala na lijepe oči, ali i da je unaprijed bilo poznato za koga je spreman ugovor o radu.
Na adresu Odbora državne uprave za žalbe od 2014. do oktobra ove godine stiglo je više od 1.200 žalbi na rukovodioce prilikom preraspodjele poslova i uručivanja otkaza i članove komisija za prijem radnika. Gotovo polovina pristiglih žalbi u proteklim godinama odnosila se na javne konkurse i dešavanja nakon njih, odnosno prijem u radni odnos. Izvještaji o radu Odbora državne uprave za žalbe pokazuju da je, generalno, najviše žalbi bilo na zaključke o odbacivanju prijave na konkurs, rješenje o zasnivanju radnog odnosa putem konkursa i na obavještenje o rezultatima konkursa. Članovi odbora su samo 2014. na stolu imali 453 predmeta, a čak 287 se odnosilo na konkursnu proceduru. Slična situacija je zabilježena i 2015. i 2016. godine, a podaci iz ove godine pokazuju da bi epilog mogao biti isti kada bude podvučena crta na njenom kraju.
– Odbor je od januara do 5. oktobra najviše žalbi zaprimio od učesnika konkursa na rješenja o prijemu u radni odnos – 44. Državni službenici i namještenici dostavili su identičan broj žalbi koje su se odnosile na raspoređivanje, disciplinsku i materijalnu odgovornost i prestanak radnog odnosa – kazala je vršilac dužnosti predsjednika Odbora državne uprave za žalbe Jelena Pajić-Baštinac.
Da posao u javnom sektoru sve češće dobijaju podobni, a ne sposobni i da konkursna procedura nije transparentna pokazalo je i istraživanje Centara civilnih inicijativa (CCI) koje je urađeno u okviru jednog projekta uz podršku EU. Izvještaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru pokazao je da transparentnost procesa zapošljavanja u javnim institucijama i preduzećima na svim nivoima nije ni približno na zavidnom nivou. Na skali od nula do 100, indeks transparentnosti procesa zapošljavanja lani je iznosio 32. Prema podacima CCI-ja, samo mali broj kandidata uspio je da dokaže pred nadležnim odborima za žalbe navode koji upućuju na neregularnost različitih segmenata konkursne procedure. Problem je, navode u CCI-ju, presudni uticaj intervjua.
– To s jedne strane omogućava veliku diskreciju komisije u ocjenjivanju kandidata jer se odgovori ne bilježe i ne snimaju. S druge strane, veoma teško, ako ne i nemoguće, je dobiti nezavisnu provjeru rezultata takvog ocjenjivanja, te je veoma teško dokazati kako je taj segment konkursne procedure naštiman – ističu u CCI-ju.
Projekt koordinator CCI-ja Slaven Divčić kaže da su kritične tačke u postupku javnih konkursa sastav komisija i kriterijumi na osnovu kojih se vrši bodovanje.
– U praksi je često bilo slučajeva kritično različitog bodovanja istog kandidata od strane članova komisije i slučajeva da kandidati sa najvišim prosjekom ocjena na intervjuu dobijaju najniže ocjene, te zbog toga padaju na niža mjesta na bodovnoj listi. Ovo se odnosi i na konkurse u ostatku javnog sektora, koji nije javna uprava. Komisija bi svoje kriterijume trebalo da definiše poslovnikom o radu. Ipak, u praksi često ne postoje nikakva pravila i kriterijumi i često se bodovi daju na lijepe oči, odnosno na osnovu slobodnog uvjerenja članova komisije i bez ikakvih postavljenih stručnih pitanja na intervjuu – kazao je Divčić.
CCI navodi da sposobnosti, znanje, iskustvo i integritet kandidata moraju biti presudni faktor prilikom imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru, a ne stranačka ili porodična veza.
– Stav je da s ciljem poštenijih konkursa treba doraditi podzakonska akta koja uređuju zapošljavanje u javnoj upravi, ali i u ostatku javnog sektora koja propisuju proces zapošljavanja i jedinstven način bodovanja kandidata po kriterijumima. Smatramo da bi korisno bilo pravno regulisati snimanje intervjua s ciljem smanjenja malverzacija i dokazivanja eventualnog kršenja propisa kroz naknadni žalbeni postupak kandidata – zaključio je Divčić.
(GlasSrpske)
